Razgovor s istarskim županom Valterom Flegom
Prema najnovijim podacima nezaposlenost u Istarskoj županiji za prosinac 2016. godine bila je za 25,2% manja u odnosu na isto razdoblje 2015., a kako ističe župan Flego ulagačka aktivnost izrazito je važna, posebno velike investicije u turizmu, najkonkurentnijoj grani istarskog gospodarstva
Istarski župan Valter Flego u razgovoru za Lokalni otkrio je da s velikim zadovoljstvom ide po još jedan mandat na lokalnim izborima. Nastavak izgradnje drugog kraka Ipsilona, kaže župan, projekt je od izuzetne važnosti za cijelu regiju te jedno od najznačajnijih infrastrukturnih ulaganja u Istarskoj županiji. Od velikih kapitalnih projekata župan je istaknuo izgradnju nove Opće bolnice u Puli kakvu građani Istre, nakon više od dva desetljeća čekanja, i zaslužuju. Što se tiče porezne reforme Flego je rekao da se smanjenjem prihoda lokalnoj i regionalnoj samoupravi dovodi u pitanje opstanak i realizacija važnih programa i projekata u njihovoj nadležnosti.
Možete izdvojiti neke od velikih projekata u Istarskoj županiji? Koji će od njih biti gotovi do kraja 2017. godine?
U Istarskoj županiji je u tijeku realizacija nekoliko velikih kapitalnih projekata poput izgradnje nove Opće bolnice u Puli te rekonstrukcije i dogradnje domova za starije osobe, u Puli, Rovinju, Novigradu i Raši, čija ukupna vrijednost iznosi 22 milijuna kuna. Od velikog značaja je i projekt proširenja Studentskog doma u Puli, vrijednog 58 milijuna kuna, za koji smo krajem 2016. godine potpisali ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava. Projektom će se u narednih 36 mjeseci, izgraditi dva nova paviljona s dodatnih 248 ležaja. Pored navedenog, u ovoj godini izdvajamo i značajna sredstva za školsku infrastrukturu.
Koji su veliki projekti završeni u proteklom razdoblju i jeste li zadovoljni?
Dovršili smo izgradnju Županijskog centra za gospodarenje otpadom Kaštijun, koji je trenutno u fazi probnog rada, izgradili smo sustav za navodnjavanje poljoprivrednih površina Valtura, te izgradili sveučilišni kampus i studentsku menzu. Također, uspješno je realiziran i projekt adaptacije i dogradnje Hitne medicinske službe Umag te je otvoren i novouređen i opremljen Odjel za hitni bolnički prijem u Puli. Izdvojio bih i cijeli niz projekata financiranih iz EU fondova poput otvorenja Edukacijsko gastronomskog centra Istre, Bike centra, rekonstrukcije i funkcionalnog opremanja znanstveno-edukacijskog centra Speleo kuća, otvorenja Kuće fresaka, Centra za popularizaciju znanosti i inovacija itd. U proteklom smo razdoblju, dakle, puno radili i puno toga ostvarili, sve s ciljem ravnomjernog kako teritorijalnog, tako i sektorskog razvoja Istre, a s postignutim sam itekako zadovoljan.
Kakva je situacija s nezaposlenošću u Istarskoj županiji i očekujete li otvaranje novih radnih mjesta s obzirom na buduće investicije ( posebno u turizmu)?
Stopa nezaposlenosti u Istarskoj županiji dvostruko je manja od hrvatskog prosjeka. Prema najnovijim podacima nezaposlenost u Istarskoj županiji za prosinac 2016. godine bila je za 25,2% manja u odnosu na isto razdoblje 2015., a uspoređujući s 2013. godinom manja za čak 44%. Ulagačka aktivnost izrazito je važna, posebno velike investicije u turizmu, najkonkurentnijoj grani našeg gospodarstva, koje doprinose konkurentnosti Istre kao destinacije, povećanju zaposlenosti i rastu BDP-a. Međutim, spomenuo bih i cijeli niz financijski manjih ulaganja u male kampove, male hotele i obiteljske smještaje, posebice u unutrašnjosti Istre. Također, pozitivnim trendovima zasigurno je doprinio i cijeli set konkretnih gospodarskih mjera i programa koje Županija kontinuirano provodi u protekle tri godine.
Kako će porezna reforma po Vašem mišljenju utjecati na Istarsku županiju i provođenje politike?
Porezno rasterećenje građana je dobro, međutim ne kada se provodi nauštrb lokalne i regionalne samouprave. Već smo 2015. godine svjedočili negativnim posljedicama tzv. 'mini porezne reforme', kojom smo ostali bez značajnog dijela prihoda od poreza na dohodak. Takvim, dugoročno štetnim, potezima Hrvatsku se dodatno centralizira te koči napredak kako Istre, tako i ostalih hrvatskih regija. Istra je do sada godišnje u državni proračun uplaćivala 800 milijuna kuna viška, a prema sadašnjim predviđanjima, kao posljedica porezne reforme, ta će brojka u 2017. godini premašiti milijardu kuna! Regije bi, po uzoru na razvijene europske zemlje, trebale biti pokretači razvoja. Smanjenjem prihoda lokalnoj i regionalnoj samoupravi dovodi se u pitanje opstanak i realizacija važnih programa i projekata u našoj nadležnosti, a koji donose direktnu korist našim građanima.
Kako napreduje izgradnja Opće bolnice Pula?
Izgradnja nove bolnice dobro napreduje, a prioritet nam je da bude što kvalitetnija, moderna i funkcionalna. Iz tog smo razloga određene stvari u projektu mijenjali i smatram da je par mjeseci kašnjenja opravdano s obzirom na ono što ćemo na kraju dobiti, a to je suvremena bolnica kakvu građani Istre, nakon više od dva desetljeća čekanja, i zaslužuju.
U kojoj je fazi izgradnje nove dionice Ipsilona?
- Neizmjerno mi je drago što je krajem 2016. godine konačno postignut dogovor oko nastavka izgradnje drugog kraka Ipsilona, za kojeg se osobno zalažem od samog početka. Istra, koja godišnje od turizma zaradi tri milijarde eura, i njezini građani Ipsilon itekako zaslužuju jer će ga, u konačnici, sami platiti. Riječ je o projektu od izuzetne važnosti za cijelu regiju te jednom od najznačajnijih infrastrukturnih ulaganja u Istarskoj županiji. Puni profil „Ipsilona“ osigurat će nam veću sigurnost i bolju protočnost prometa na našoj glavnoj prometnici, što je posebno važno zbog konkurentnosti našeg turizma jer je Istra pretežito auto destinacija. Drugo, dovršetak gradnje Ipsilona značajan je i za gospodarstvo jer će otvaranjem oko 1000 novih radnih mjesta pomoći građevinskom sektoru i doprinijeti rastu BDP-a. Osobno ću se boriti da se u što većoj mjeri angažira lokalna građevinska operativa. Početak radova na izgradnji punog profila dionice Rogovići - tunel Učka, dugog 28 kilometara, očekuje se polovicom ove godine.
Koliko je novca iz EU fondova iskorišteno u 2016. godini i koliko se planira još iskoristiti?
U pretpristupnom razdoblju, Istarska županija se pokazala najuspješnijom u kandidiranju europskih projekata, a stečena iskustva i resurse maksimalno iskorištavamo i od kad smo postali punopravnom članicom. Naime, trenutno je u fazi realizacije čak 80 projekata, ukupne vrijednosti 80 milijuna eura za programsko razdoblje 2014.-2020. Na program prekogranične suradnje Hrvatska-Slovenija smo, pak, nedavno kandidirali 16 projekata za koje očekujemo odluku. Paralelno pripremamo i nove projekte na području ekologije, kulture, obrazovanja itd., a koje ćemo kandidirati na Strukturne i druge EU fondove.
Idete li po još jedan mandat za istarskog župana i što biste poručili biračima?
Da, s velikim zadovoljstvom idem po još jedan mandat. Biračima želim poručiti kako mi snage, volje i znanja ne nedostaje, a i danas imam nešto više iskustva nego prije četiri godine. Siguran sam da ćemo zajednički završiti brojne započete projekte, te pokrenuti i mnoge druge.
