Stotinjak djelatnika u kulturi iz cijele Istre, okupilo se u petak, 25. studenog u KUC-u Lamparna, u Labinu, na konferenciji "Razvoj publike - novi izazov organizacija u kulturi", koja se održala u sklopu 4. Sabora kulture u Istri, u organizaciji Upravnog odjela za kulturu Istarske županije i Istarske kulturne agencije - IKA.
Pročelnik županijskog Upravnog odjela za kulturu Vladimir Torbica otvorio je skup, istaknuvši da je cilj Sabora kulture razmjena iskustava, znanja, ideja te povezivanja kulturnih institucija i izvaninstitucionalne kulturne produkcije Istarske županije, što je u skladu s Istarskom kulturnom strategijom 2014.-2020.
- Zbog iskazanog nezadovoljstva kulturnjaka, najavljenom poreznom reformom i neučinkovitošću provedbe Uredbe o kriterijima, mjerilima i postupcima financiranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge, upućeno je pismo sudionika Sabora ministrici kulture u kojem se traži zauzimanje za odustajanje od najavljenih poreznih reformi u korist umjetnika i svih samostalnih djelatnika u kulturi - zaključio je pročelnik Torbica.
Sudionike skupa, novinare i uzvanike pozdravio je u ime domaćina zamjenik labinskog gradonačelnika Zoran Rajković pritom izrazivši zadovoljstvo ugošćavanjem sudionika i važnosti teme kojom se i Grad Labin svakodnevno bavi u operacionalizaciji Strategije Grada, naglasivši važnost publike pri apliciranju na natječaje za su/financiranje projekata i programa.
Kultura dostupna svima
Ravnateljica Istarske kulturne agencije Aleksandra Vinkerlić istaknula je da je ideja vodilja konferencije razvoj i njegovanje publike, ne nužno i povećanja njezinog broja.
- Jedan od načina je i edukacija, potom uključivanje građana u same aktivnosti, aktivnosti koji će kulturu učiniti dostupnu svima. Publiku treba privući na druge i zanimljivije načine; kreiranjem novih sadržaja koji će privući i proširiti krug sudionika kulturnih događanja - naglasila je ravnateljica IKA-e.
Autorica programa UNICULT 2020 Daniela Urem iz Rijeke svoju je prezentaciju temeljila na uvodnim definicijama pojma razvoja publike kao instrumenta kulturne politike te uvjetovanost kulturnim, obrazovnim i sociološkim aspektima.
- Publika je otvorena za primanje i usvajanje novih saznanja, voljna je uključiti se u projekte te doživjeti manifestacije. Dokazano je kako nerijetko kulturne izvedbe utječu na ponašanje publike te kreiranje stavova - istaknula je Urem.
Potom je Dušica Parezanović, predstavila sudionicima načine i iskustva u radu s publikom poznatog zagrebačkog Književnog kluba – BOOKSA, istaknuvši cilj - stvaranje angažirane publike koja će promišljati i sudjelovati u događanjima u neformalnom okruženju kao i važnost portala booksa. hr koji, osim visoko profesionalne publike, ima za cilj privući i šire čitateljstvo koji se bavi književnom kritikom.
- Važno je znati kojoj publici se obraćamo jednostavnim i razumljivim jezikom pazeći, pritom, da ju ne podcjenjujemo. Obraćati se publici, kao i svima dostupnim kanalima, kako bi svatko, čak i oni bez ikakvih kreativnih iskustava mogli biti uključeni - kazala je Parezanović.
Nevenka Koprivšek iz Slovenije, prenijela je sudionicima konferencije inovativna iskustva s Festivala Mladi levi, te suradnji i načinima prezentacije građanima, žiteljima u okruženju djelovanja kluba i festivala. Konceptualna i multimedijska umjetnica Dragana Sapanjoš iz Novigrada, osvrnula se na odnos između publike i suvremene umjetnosti te nelogičnosti u komunikaciji, umrežavanju i podršci kolega umjetnika. Koordinator izrade Istarske kulturne strategije 2014.-2020. Davor Mišković, govorio je o razvoju publike u Istri s osvrtom na važnosti uloge koju ona ima, a navedena je u Strategiji.
Dvanaest predstavnika organizacija iz Istre predstavili svoje aktivnosti
Nakon uvodnog izlaganja svoja su iskustva, metode i komunikacijske vještine te edukativne aktivnosti kojima privlače i razvijaju svoju publiku predstavili dvanaest predstavnika organizacija iz Istre. Kristina Nefat i Vjeran Juhas predstavili su Galeriju i STRIP čitaonicu Hrvatskog društva interdisciplinarnih umjetnika Pula, a potom je Marko Vojnić govorio o predavanjima na temu „Think again“, koja se održavaju u Dnevnom boravku Saveza udruga Karla Rojca.
Programe FUŠ – Film u školi i Film na šugamanu, JU Pula Film Festivala predstavila je Tanja Miličić. Poznati i iznimno posjećen FUČ – Festival uličnih čarobnjaka, iz udruge Čarobnjakov šešir predstavila je Irena Boljunčić Gracin.
Breda Bizjak predstavila je publiku projekta "Otvoreni grad" u kojem građani sudjeluju u osmišljavanju napuštenih prostora. Predstavnice Gradske knjižnice Poreč izvele su zanimljiv performans o projektu DAM – DAŠ, volonteri u akciji. Giulia Codacci-Terlević iz Arheološkog muzeja Istre navela je primjere muzejske pedagogije suradnje s publikom.
Implementaciju novih medija u prijenosu povijesne, maritimne baštine kroz projekt iPadecomuseum EKO muzeja Batana iz Rovinja, prezentirala je Maksin Pužar.
Filmske pop-up radionice za djecu i mlade koju organizira udruga PUT iz Labina predstavila je Lori Luketa Dagostin. Kreativni inkubator bila je tema prezentacije tvrtke SONDA iz Vižinade o kojem su govorili Jelena Fiškuš i Sean Poropat. Međunarodni festival dokumentarnog filma Pučkog otvorenog učilišta Poreč te ulozi publike i njezinoj vjernoj podršci prezentirao je Aleksandar Poropat.
Projekt Media Mediterranea, koji je u ovogodišnjem izdanju u fokus postavio upoznavanje djece i mladih s novim umjetničkim i dizajnerskim praksama, predstavili su Marino Jurcan i Marko Kalčić iz udruge Metamedij. Kao primjer takvih praksi, predstavili su instalaciju "Prije/Poslije" - video instalaciju sačinjenu od 15 GIF animacija čiji su autori dobitnici otvorenog natječaja za autorske GIF animacije koji je bio održan u okviru Media Mediterranea 18 festivala, čime je završen ovogodišnji, Sabor kulture.