Vir je već nadmašio prošlogodišnju rekordnu turističku sezonu! Naime, već u kolovozu – čak četiri mjeseca prije Virani su premašili prošlogodišnjih milijun i 127.000 turista.
– Da je Vir turističko čudo u Hrvatskoj, pokazuje i to što je od počeka godine do 31. kolovoza na Viru noćilo 2,122.141 gostiju dok je njih 149.777 ostvarilo turističke dolaske u odnosu na 124.284 prošle godine. Od siječnja do kolovoza ostvareno je povećanje turističkog prometa u noćenjima za 28,8 posto (lani 1,647.312 do kraja kolovoza), odnosno dolazaka za 24,6 posto (120.177). Čudesnoj ovogodišnjoj turističkoj priči tu nije kraj jer s ovim brojkama Vir je na šestom mjestu najboljih turističkih destinacija u Hrvatskoj, dok je s učinkom iz kolovoza (866.522) u samom vrhu nacionalne turističke elite – četvrti, odmah iza Rovinja, Medulina i Poreča. Viru, dakle, u leđa gledaju Dubrovnik, Crikvenica, Mali Lošinj, Umag, Split, Zadar, Zagreb, Šibenik, Pula... - ističu iz lokalne uprave.
Ljetna špica
– Ono što smo željeli, planirali i očekivali, sada se događa. Idemo prema pet najboljih u Hrvatskoj, a prostora za napredak još uvijek imamo – ističe Kristijan Kapović, načelnik Općine Vir. Virani naglašavaju da su, kada je prije sedam godina Strategijom turističkog razvoja Vira destinacijska kompanija “Vir turizam“ zaživjela kao prva DMO jedinice lokalne samouprave u Hrvatskoj, postavljeni formalni ciljevi koji su realizirani i premašeni.
– Najprije milijun, pa dva milijuna noćenja te 100 tisuća dolazaka, zatim komunalni i infrastrukturni projekti koji su u fazi pripreme i realizacije (uređenje južne obale), dok su neki poput uređenja i prenamjene rezidencijalne “Ville Lanterne” već realizirani. Prije sedam godina Vir je bio u planovima. Danas je šesta najbolja hrvatska turistička destinacija, nacionalni rekorder u više kategorija odnosno dio elite domaćeg turističkog proizvoda – tvrde s Vira.
– Iako je najveći broj noćenja ostvaren u srpnju i kolovozu, značajnu brojku čini i za ovu godinu očekivanih 800 tisuća noćenja izvan ljetne špice. Vir je dakle cjelogodišnja destinacija – kaže virski načelnik za programe i projekte s kojima je otok postao privlačan izletnicima, rekreativcima i svim posjetiteljima od prvog dana siječnja do kraja prosinca. Od spektakla proslave Nove godine na otvorenom, potom niza prazničnih i blagdanskih manifestacija te biciklističkih, atletskih i ribolovnih natjecanja međunarodnog i nacionalnog ranga pa do spektakularnog “Virskog ljeta” koje okuplja samu elitu hrvatske estrade i nagrađenog “Adventa na Viru”, otok je ekskluzivna, marketinška i događajna turistička pozornica. Domicilno stanovništvo prihvatilo je turizam kao način života.
– Prepoznali su to domaći gosti, u prvom redu takozvani vikendaši koji na otok ne dolaze više samo jednom godišnje u vrijeme ljetnih praznika i godišnjih odmora, već tijekom cijele godine, gotovo svaki vikend u godini. Pokazuje to broj prosječnih noćenja domaćih turista od siječnja do kraja kolovoza, koji je rekordan i nedohvatljiv u Hrvatskoj – čak 25,8! Inozemni gosti u ovoj turističkoj kategoriji ostvaruju također sjajnih 9,71 noćenja, što je još jedan rekordan podatak, pa je samo u ovom segmentu gotovo identičan ukupnim prosječnim noćenjima domaćih i stranih turista treće najbolje destinacije Malinske-Dubašnice, koja ima 9,83 noćenja. U općem podatku Vir ovu turističku destinaciju iz Primorsko-goranske županije i drugi Dobrinj (11,6 noćenja) značajno tuče: ima 14,2 prosječnih noćenja.
– Rekao bih da nismo samo postali poznata turistička destinacija, već mjesto kojemu se naši gosti stalno vraćaju. Drugo, Vir je prepoznat i kao poželjna destinacija za život, pogotovo među mladim obiteljima s djecom, pa se mnogi od njih trajno nastanjuju na otoku. Ima li ljepšeg komplimenta za jedno mjesto – retorički se pita načelnik Kapović.
Rekorder
U ovih 2,122.141 noćenja za prvih osam turističkih mjeseci, za dlaku je veći broj domaćih (1.069.846 ili 50,4 posto) nego stranih (1.052.295 ili 49,6 posto) turista. Vir je po broju noćenja domaćih turista neprikosnoveni broj jedan u Hrvatskoj, jer druga najbolja destinacija – Crikvenica – ima dva i pol puta manje (419.265), a treća Malinska-Dubašnica gotovo četiri puta manje (283.849).
Vir je također hrvatski rekorder nekomercijalnog turizma u kojemu je ostvario 1,433.561 noćenja (67,6 posto od svih noćenja) i 58.910 turističkih dolazaka (39,3 posto). Primjerice, Malinska-Dubašnica na drugom mjestu ima 510.896 noćenja, a nakon Vira najjači u dolascima u nekomercijalnom turizmu je Mali Lošinj sa 18.852 turističkih dolazaka, ili za čak 40 tisuća manje od otoka rekordera! Udio Vira u cjelokupnom turističkom prometu Zadarske županije ponovno je rekordan te iz godine u godinu veći za jednu županijsku destinaciju– 17,4 posto. Riječ je o 28,8 posto i 24,6 posto rasta noćenja i dolazaka turista iz 80-ak svjetskih zemalja. – Prvih milijun noćenja na otoku je ostvareno od 1. siječnja do 24. srpnja, a onda je u nešto više od 30 dana došla i nova rekordna brojka koja se 31. kolovoza zaustavila na 2,122.141 turističkih noćenja. Dolaske je na isti datum srpnja zabilježilo 81.260 turista, a sada ih je za 84,3 posto više – 149.777. Ambiciozno postavljeni ciljevi višestruko su nadmašeni prije nego što s očekivalo te u svim segmentima turističkog prometa: Vir je u ukupnih 150 tisuća dolazaka, dva milijuna noćenja, 100 tisuća dolazaka i milijun noćenja stranih turista, kao i gotovo 80 tisuća komercijalnih dolazaka stranaca te 100 tisuća ukupnih dolazaka turista u kategoriji komercijalnog turizma. Nekomercijalni turizam se približava brojci od 1,5 milijuna noćenja kao milijunto noćenje domaćih turista. Inozemni gosti također idu prema pola milijuna noćenja u nekomercijalnom turizmu s ukupnih 60 tisuća dolazaka i porastom većim od 30 posto – impozantne su turističke brojke s Vira.
– To su brojke koje u skoroj budućnosti želimo nadmašiti, ali učinit ćemo to dodatnim turističkim sadržajima i bogatijom ponudom. Naporno smo radili kako bismo se izborili za svoje mjesto među hrvatskom turističkom elitom, a još napornije ćemo raditi da ga zadržimo i Vir promoviramo u jednu od pet najboljih turističkih destinacija – zaključio je Kristijan Kapović.