Najveći problem je iseljavanje, a najvažniji projekt navodnjavanje

Vukovarsko-srijemska županija već tradicionalno Dan županije obilježava 11. studenoga kada slavi dan svog zaštitnika sv. Martina. Iz godine u godinu središnje mjesto obilježavanja Dana županije se mijenja pa će se ove godine održati u Vinkovcima. Uzvanici će se okupiti ispred zgrade županije odakle odlaze položiti vijenac poginulim  braniteljima tijekom Domovinskog rata i potom na svetu misu.

Središnji događaj bit će svečana sjednica Županijske skupštine na kojoj će zaslužnim pojedincima, udrugama i institucijama biti dodijeljena i prigodna priznanja. Bit će prikazan i film o postignućima tijekom protekle godine.

U povodu Dana županije razgovarali smo sa županom Vukovarsko-srijemske županije Damirom Dekanićem o tome što se radi, o trenutačnom stanju kao i o planovima.

Prošlo je više od tri mjeseca otkako ste preuzeli dužnost župana. U kakvom ste stanju zatekli Županiju?

Županiju je prema svojim pravilima i postulatima vodio bivši župan, koji je tu dužnost obnašao četiri mandata. U velikoj je mjeri kreirao sve procese koje ću ja posložiti nešto drukčije. Želim unijeti novu energiju i dati priliku novim, mladim ljudima koji sa sobom nose novu snagu i svježe ideje. Takav pristup će stvoriti i nove mogućnosti gospodarskog razvoja koji će pomoći da se ova županija uhvati u koštac s problemima iseljavanja i nezaposlenosti. Situacija u županiji je vrlo složena i bit će potrebno puno umijeća i truda da se pomakne nabolje. Želim ustrojiti Županiju prema svojim principima jer smatram da će to u kratkom vremenu donijeti rezultate.

Koji su po vama trenutačno najveći problemi u Vukovarsko-srijemskoj županiji?

Jedan od najvećih problema je iseljavanje, a uskoro ćemo prema rezultatima popisa stanovništva vidjeti i točne podatke o tome koliko je ljudi otišlo iz županije. Tu je i problem nezaposlenih te gospodarstva koje se još ne budi u onoj mjeri koja bi mladima omogućila dobro plaćene poslove za koje su se  u konačnici i školovali, a starijima dostojanstven život.

Imate li plan kako biste mogli popraviti stanje kako bi županija krenula naprijed?

Izlaz iz ove situacije vidim jedino u poboljšanju kvalitete života u svim segmentima društva, no to bez aktiviranja gospodarstva ne 
ide. Ono što je već vidljivo jest da inzistiram na osnivanju i osnaživanju visokoškolskih ustanova u kojima možemo „proizvesti“ 
visokokvalitetne kadrove koji će sutra organizirati obrte, male pogone i tvrtke koje su ključni pokretači županijskog gospodarstva. U takvim će poduzećima svoje radno mjesto pronaći velik broj ljudi što će u konačnici dovesti do pada broja nezaposlenih. Mogućnost napretka posebice vidim u sektoru šumarstva, drvnoj industriji i poljoprivredi, preradi prehrambenih proizvoda te IT sektoru. Moramo na pametniji način i sustavnije iskoristiti prirodna bogatstva kojima naša županija obiluje, i to postupnim podizanjem razine finalizacije. Finalni proizvodi daju ne samo  veću dodanu vrijednost nego i otvaraju mogućnosti boljeg plasmana na domaća i svjetska tržišta.

Iz ureda županije često se ističu razni projekti. Koji su trenutačno  najvažniji županijski projekti?

Među najvažnijima je sasvim sigurno navodnjavanje. Na tu je temu nužno senzibilizirati i educirati potencijalne proizvođače, 
te ljudima programima sufinanciranja pomoći u gradnji sustava navodnjavanja. Naime, voda će uskoro biti dostupna znatno većem broju poljoprivrednika i na daleko većoj površini. Te površine, dakle one koje se nalaze u dohvatu mogućnosti navodnjavanja, nužno je s ratarske prebaciti na intenzivnu proizvodnju voća, povrća i slično. Takva proizvodnja za sobom vuče i potrebu otvaranja 
skladišnih i rashladnih te preradbenih kapaciteta.

Imate li neki važan projekt koji se tek planira u doglednoj budućnosti?

Želim istaknuti plan decentralizacije šuma, što se svakako mora usuglasiti s Vladom, a koja bi doprinijela snažnijem razvoju ruralnih dijelova. Decentralizacija  implicira i drukčiju raspodjelu roba, a time i formiranje cijena na tržištu. Inzistirat ću na znatno  većem stupnju finalizacije drvnih proizvoda u našoj županiji, kroz postojeće i neke nove proizvodne kapacitete. 

Hoće li doći do nekih kadrovskih promjena u Županiji, možda novog ustroja, spajanja odjela i slično?

Promjena će biti, kako na nivou samog ustroja odjela, tako i kadrovskom pogledu.

U nekoliko navrata istaknuli ste kako se zalažete da se dobit od drvne sirovine najvećim dijElom vrati tamo odakle i potječe. Radi li se na tome da se iz Zagreba više sredstava vrati na istok Hrvatske?

Naravno da se radi. Obavio sam dva razgovora s ministricom i državnom tajnicom, a razgovarao sam i s drvoprerađivačima na 
našem području. Svi oni imaju planove povećanja proizvodnje. Samo uz povećanje stupnja finalizacije takva traženja su realna. 
To ne isključuje da i drugi dijelovi Hrvatske dobiju određenu količinu sirovine, no sadašnji način raspodjele mora doživjeti promjenu kako bi puno veći dio sirovine  ostao u Vukovarsko–srijemskoj  županiji.

Kakva je vaša suradnja s načelnicima i gradonačelnicima u županiji?

Suradnja je u cjelini vrlo dobra, no uvijek postoje i neka sitna nerazumijevanja s nekima. Kod takvih pojedinaca nije problem u tome tko obnaša funkciju župana, nego žele li oni suradnju ili ne. Suradnju nudim svima i nadam se da će do nje i doći.

Kako biste ocijenili suradnju s Vladom RH?

Suradnja s Vladom je trenutačno vrlo dobra i siguran sam da će takva i ostati. U nadolazećem  razdoblju želim znatno pojačati 
angažman na realizaciji strateških projekata, od Srijemske transverzale, rekonstrukcije pruge Vinkovci – Okučani do rješavanja 
imovinsko-pravnih odnosa i stavljanja u funkciju državne imovine, pogotovo devastiranih građevina i prostora.

Što biste poručili građanima Vukovarsko–srijemske županije u povodu Dana županije?

Želim im vratiti nadu i pokazati da je moguće organizirati bolji i kvalitetniji život, osigurati bolje plaćene poslove. Ne mogu sam, 
zajedništvo je ključ realizacije. Važno je međusobno povjerenje, bez zajedništva i jasnih ciljeva do željenog rezultata teško ćemo 
doći. Dosta je gledanja i slušanja što rade drugi – dajmo svoj doprinos boljoj budućnosti.