Intervju sa županom Damirom Bajsom
Damir Bajs, koji je peti put na čelu Bjelovarsko-bilogorske županije, govori o ostvarenim projektima i planovima. U razgovoru ističe kako je rezultatima i više nego zadovoljan s obzirom na to da su među boljima na razini države
Župan Bjelovarsko-bilogorske županije Damir Bajs politikom se bavi niz godina – bio je saborski zastupnik te ministar. Godine političkog iskustva naučile su ga da mora slušati građane, dijelili oni pohvale ili kritike, te da mora obilaziti županiju te razgovarati sa stanovnicima.
Ostvarili ste peti mandat na mjestu župana Bjelovarsko-bilogorske županije. Kako to komentirate?
Zahvalio bih najprije građanima na danom mi povjerenju, koje svakako planiram opravdati. Tijekom kampanje nismo puno obećavali, ali svojski se trudimo napraviti sve što je u našoj moći da cijeloj županiji dignemo standard koji zaslužuje u zdravstvu, školstvu, a nadamo se i u prometnoj povezanosti, koja je aktualna. Naglasak je, naravno, i na poljoprivredi i gospodarstvu, čiji napredak mora biti zajednički napor županije i gradova. Rezultatima sam više nego zadovoljan s obzirom na to da su među boljima na razini države.
Bilo je puno projekata, možete li istaknuti najveće?
Imali smo niz projekata vezanih za školstvo, odnosno projekte energetske obnove škola, primjerice one u Siraču i Novoj Rači, koje su bile među većima u Hrvatskoj. Zatim, vrlo je bitan projekt “asistenti u nastavi” jer smo odlučili da ni jedno dijete kojemu je to potrebno ne smije biti bez asistenta pa smo, vođeni time, preuzeli velik dio financiranja projekta. Tu valja spomenuti projekte koji nas tek očekuju, a oni će vrijediti oko 250 milijuna kuna. Svakako je na prvom mjestu nova bolnica koja će stajati 160 milijuna kuna, od čega ćemo iz fondova EU povući 70 milijuna. Uskoro se raspisuju natječaji za taj projekt, a prvi će biti natječaj za voditelja projekta. Ova bolnica treća je u Hrvatskoj, nakon onih koje su se gradile u Puli i Zaboku, po čijem ćemo mi uzoru graditi i našu, samo uz mnogo povoljnije financijske uvjete.
Mnogi kritiziraju odluku o gradnji nove bolnice. Kako odgovarate na te kritike?
Mogao sam pomisliti da bi kritika moglo biti u drugim segmentima, ali iznenadio sam se kada sam čuo da su upućene projektu nove bolnice. Taj je projekt bio i dio kampanje i potpuno je jasno da bez nove bolnice nema standarda koji je našoj županiji potreban. Nikakva parcijalna rješenja nisu adekvatna jer su bolničke zgrade iz 18. stoljeća, a čekati neko bolje vrijeme je neprihvatljivo. Bolnica je digla kredit s najboljom mogućom kamatom od samo 2,5 posto, a sve se odvija prema istom modelu kao i bolnice u Zelini i Puli koje su uspješno privele projekte kraju.
Što se dogodilo sa spornom prugom Sveti Ivan Žabno – Gradec i ima li rješenja za brzu cestu, odnosno izlazak u Farkaševcu?
Djelomično smo se pomaknuli iz prometne izoliranosti. Sveti Ivan Žabno – Gradec prva je pruga koja se gradi na našem području nakon 60 godina, a problem je kolosijek, odnosno nedostaje 50-ak metara u Gradecu. Razgovarao sam s ministrom prometa Olegom Butkovićem te mu objasnio da će stanovnici naše županije, ako se ne izgradi kolosijek, još četiri godine čekati brži put do Zagreba. Kao osnivač povjerenstva za izgradnju pruge, upoznat sam s mogućnošću da se naša pruga spoji na postojeći kolosijek, za što je ministar Butković dao nalog te će se, ako ispuni obećanje, prugom putovati već ove godine. Kada govorimo o brzoj cesti, ona će biti dovršena u idućih nekoliko mjeseci, ali Hrvatske ceste nisu imale nikakvo rješenje da se dionica pusti u promet jer su previdjeli činjenicu da ceste na izlasku s brze ceste nisu prilagođene teretnom prometu. Na spomenutom sastanku s ministrom dali smo prijedlog da se ona otvori samo za putnički promet. Nama je izuzetno važan i nastavak gradnje ceste, a obećanje za to dali su i ministar Butković i predsjednica, rekavši kako bi to moglo biti iduće godine. Ipak, njihova obećanja uzimam sa skepsom jer volim biti realan, ali činjenica je da bi gradnja prometnica pozitivno utjecala i na gospodarsku sliku ne samo županije već ovog dijela Hrvatske.
