More i krš upravlja Zlatnim ratom, Modrom špiljom, Paklenim otocima i drugim zaštićenim dijelovima prirode
Mekousnu pastrvu, strogo zaštićenu endenmsku vrstu, istražuju i u rijeci Vrljici
Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Splitsko-dalmatinske županije More i krš upravlja s čak četrdesetak zaštićenih područja. Za mnoga javnost i ne zna, ali tu su i daleko poznata Modra Špilja, Pakleni otoci, Vidova gora, Blaca, imotsko Modro i Crveno jezero i brojni drugi.
Opsežna dokumentacija
Financiranje ustanove je od njezina utemeljenja 1996. godine do danas, doznajemo od ravnatelja Domagoja Lažete, osigurano iz županijskog proračuna.
– Kroz to vrijeme raste udio drugih vrsta prihoda od korištenja zaštićenih dijelova prirode te projektno financiranje iz različitih fondova koji je posebno narastao posljednjih godina putem brojnih međunarodnih projekata – naglašava Lažeta.
JU More i krš može se pohvaliti visokom stopom odobrenih i provedenih projekata EU.
– Upravo smo završili s realizacijom projekta Ri-Tour u vrijednosti 600.000 kn u sklopu kojega je provedeno komunalno uređenje izletišta na izvoru rijeke Jadro, nabavljena oprema za kontrolu invazivnih vrsta riba unutar zaštićenih područja te je izdana studija „Pregled stanja i valorizacija mekousne pastrve u regiji (Hrvatska, BiH i Crna Gora)“. Ispunjen je glavni cilj projekta u koordinaciji s partnerima, a to je rad na očuvanju i valorizaciji prirodne baštine rijeka Jadranskog sliva – govori Lažeta.
Na projekt “Ri-Tour” oslanja se projekt “Jadro izvor života”, ukupne vrijednosti 24,444.765 kuna koji je u fazi realizacije, a njegov završetak se očekuje do lipnja 2021. Mekousnu pastrvu, strogo zaštićenu endemsku vrstu, istražuju i u rijeci Vrljici.
A koliki je posao kvalitetno pripremiti projekt za europsko financiranje, doznali smo kada nam je Lažeta na stol donio svu dokumentaciju koja im je bila potrebna kako bi se odobrilo financiranje sanacije spomenika parkovne arhitekture “Garagninov vrtal – Europski park svih Trogirana”.
– Za navedeni projekt izrada projektne dokumentacije stajala nas je dva milijuna kuna. Sada zajedno s Gradom Trogirom spremno čekamo natječaj za aplikaciju troškova većih od 40 milijuna kuna, koliko će nam biti potrebno za radove, a koji će biti raspisan 2021. godine – kaže Lažeta.
Na području Trogira, JU More i krš upravlja i posebnim ihtiološkom ornitološkim rezervatom Pantan.
Javna ustanova ima važnu ulogu u projektima prekogranične suradnje Interreg Hrvatska – Italija, u sklopu kojeg se provodi projekt ECOSS. Glavni je cilj projekta uspostavljanje ekološkog sustava za promatranje u Jadranskom moru koji će dijeliti Italija i Hrvatska. ECOSS će osigurati trajno i stabilno partnerstvo među različitim čimbenicima u znanstvenom, društvenom i političkom kontekstu, tako razvijajući pravo zajedničko upravljanje ekosustavom, biološkom raznolikošću, uslugama i resursima koji će biti od ključne važnosti za identificiranje i adresiranje ekoloških problema i odgovarajućih rješenja – ističe Lažeta.
Nove lokacije za sidrište
Iznimno je zanimljiv i projekt CASCADE Interreg Hrvatska – Italija, za kojeg su, u suradnji s Institutom za oceanografiju i ribarstvo u Splitu, dobili milijun kuna.
– Realizacija projekta CASCADE od iznimne je važnosti zbog stanja periski u Jadranu. Njihovo najveće stanište je u Omišu, na ušću Cetine pa ćemo na tom području istraživati. Izložene su visokom stupnju mortaliteta. Istražit ćemo zašto se to događa. To jako zanima i nas i Talijane. Imamo više od 20 projektnih partnera – najavljuje Lažeta projekt čija bi realizacija trebala započeti za nekoliko mjeseci.
Ustanova More i krš je partner i na projektu Centar za posjetitelje Modra špilja – Biševo, vrijednosti 27,130.650 kuna. Na mjestu ruševne zgrade bivše škole na Biševu uredit će se i opremiti Centar za posjetitelje s polivalentnim prostorima za interpretaciju i prezentaciju prirodne baštine otoka Biševa i viškog arhipelaga, te plan upravljanja i studija nosivih kapaciteta.
Izrađena je i uskoro će biti predstavljena javnosti Studija sidrišta Splitsko-dalmatinske županije koja je stručna podloga za donošenje novog županijskog Prostornog plana. Sidrenje jako oštećuje podmorje, a ovo je studija razrade sidrenja prihvatljivog za okoliš.
– Na temelju ove studije Prostorni plan će odrediti lokacije na kojima će biti dopušteno sidrište. Bitno se razlikuju od dosadašnjih. Danas se plovila sidre uglavnom na divlji i ekološki štetan način – doznajemo od Lažete informacije koje će se odraziti na nautičare.
– Naše prirodne ljepote pod najezdom su turista, primjerice Zlatni rat i Modra špilja, a naš je zadatak pronaći način njihova očuvanja i održivog korištenja – kaže Lažeta i iznosi primjer dobre suradnje s Gradom Imotskim zahvaljujući kojoj se ovoga ljeta kontrolirao broj turista na Modrom i Crvenom jezeru.
