Lani je u Hrvatskoj nastalo 1,844.382 tona komunalnog otpada
Prema izvješću Ministarstva, stopa odvojeno sakupljenog otpada u Hrvatskoj je 46 posto, a samo 15 općina i gradova odvojeno je sakupilo više od 60 posto
Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja objavilo je izvješće o komunalnom otpadu za 2022. godinu, prema kojem je i za proteklo razdoblje Međimurska županija u vrhu. Od deset najuspješnijih općina i gradova u Hrvatskoj, čak devet ih je iz Međimurja. Od 556 gradova i općina među prvih 20 jedinica lokalne samouprave čak 14 je iz Međimurja, izvijestila je Županija.
Sustav nije pošten
Prema izvješću Ministarstva, stopa odvojeno sakupljenog otpada u Hrvatskoj je 46 posto, a samo 15 općina i gradova odvojeno je sakupilo više od 60 posto otpada. Među njima ih je čak 12 iz Međimurja. I za prošlu godinu prednjači Belica sa 74,2 posto, slijede Dekanovec sa 69,4, Domašinec 68,9, Podturen 68,9, Goričan 68,2, Sveta Marija 66,9, Donji Vidovec 66,6, Prelog 66,4, Donja Dubrava 65,9, Strahoninec 63, Šenkovec 62,8, Donji Kraljevec 62,5, Kotoriba 59, Vratišinec 53,8, Pribislavec 52, Čakovec 48,3, Nedelišće 46,9, Selnica 45,1 te Sveti Martin na Muri 45 posto. Rezultati bi za Međimurje bili još i bolji da je drukčiji sustav izračuna odvojeno sakupljenog otpada koji se primjenjuje za 2022. godinu. U Pre-komu smatraju da je sustav nepošten jer se kao odvojeni otpad priznaje, na primjer, odvojeno sakupljeni biootpad ili glomazni otpad koji je odbačen na odlagalište postupkom D1. Također, sustav zbraja miješani komunalni otpad od kućanstva i pravnih osoba, ali u korisni otpad priznaje se samo otpad od kućanstva, čime su oštećeni gradovi i općine s jačom industrijom, poput Preloga, Donjeg Kraljevca i Kotoriba. Odvojeno sakupljeni i reciklirani (obrađeni) otpad dva su različita pojma i stvarno se reciklira osjetno manje korisnog otpada jer znatne količine odvojeno sakupljenog otpada završe na odlagalištima, kažu u Pre-komu. Stopa otpada upotrijebljenog u korisne svrhe u Hrvatskoj doseže tek 34 posto, dok je ona u Međimurskoj županiji čak 55. Lani je u Hrvatskoj nastalo 1,844.382 tona komunalnog otpada, što predstavlja najveće vrijednosti ukupno nastalih količina komunalnog od početka praćenja podataka o komunalnom otpadu, odnosno od 1995. godine. U odnosu na prethodnu 2021. godinu to je povećanje od četiri posto, što u resornom Ministarstvu tumače velikim porastom vrijednosti gospodarskih pokazatelja te znatnim porastom ostvarenog turističkog prometa.
Kako ide oporaba
Količina komunalnog otpada nastalog u turizmu u 2022. godini iznosila je 181.642 tona, što je dosad najviša vrijednost. Godišnja količina komunalnog otpada koja je nastala po stanovniku iznosila je 474 kilograma, a u 2022. godini oporabljeno je 634.018 tona komunalnog otpada pa je stopa oporabe u protekloj godini dosegnula 34 posto. Najveće stope oporabe bilježe se za Međimursku županiju (55 %), Koprivničko-križevačku županiju (50 posto) i Varaždinsku županiju (47), dok su županije s najnižim vrijednostima stope oporabe i dalje Ličko-senjska županija (22), Dubrovačko-neretvanska županija (24) i Splitsko-dalmatinska županija (25).
