koprivničko-križevačka županija
Regionalni centar za gospodarenje otpadom Piškornica osigurat će ekološki prihvatljiv i ekonomski održiv sustav zbrinjavanja otpada, sukladno najvišim standardima koje propisuje Europska unija
Nakon višegodišnje pripreme i brojnih poteškoća počeli su radovi na izgradnji Regionalnog centra za gospodarenje otpadom Piškornica. Projekt je vrijedan 118 milijuna eura bez PDV-a, a većim se dijelom financira novcem Europske unije.
Centar će osigurati održivo gospodarenje otpadom za oko pola milijuna stanovnika iz Koprivničko-križevačke, Krapinsko-zagorske, Međimurske i Varaždinske županije. Piškornica će osigurati ekološki prihvatljiv i ekonomski održiv sustav zbrinjavanja otpada, sukladno najvišim standardima koje propisuje Europska unija. Početak radova obilježen je prigodnom konferencijom za novinare na kojoj su govorili direktor Piškornice Mladen Ružman, Miljenko Muha, predsjednik uprave slovenske tvrtke Kostak, koja izvodi radove, voditelj projekta Nikola Martinaga te načelnik Općine Koprivnički Ivanec Zoran Vrabelj.
Nove dozvole
Direktor Mladen Ružman je na obilježavanju početka radova naglasio da je u kolovozu izdana prva građevinska dozvola za dva objekta, odlagališta neopasnog i inertnog otpada i u tijeku su zemljani radovi. Riječ je o strateškom projektu Vlade RH koji je uvršten u novi plan gospodarenja otpadom do 2028.
– Rok za izgradnju je 30 mjeseci. Vrijednost je 118 milijuna eura bez PDV-a. To su prihvatljivi troškovi, a konačna vrijednost bit će poznata kasnije – podsjetio je Nikola Martinaga.
Čelnik Kostaka otkrio je da najkasnije početkom iduće godine trebaju dobiti građevinsku dozvolu za glavni objekt za mehaničko-biološku obradu, što je srce tehnologije gospodarenja otpadom na Piškornici. Svi radovi i objekti trebaju biti dovršeni tijekom 2025. i 2026., a Piškornica bi trebala biti u funkciji 2027.
Bez energane
S obzirom na brojne probleme s kojima se u radu suočavaju riječki i istarski regionalni centri za otpad Marišćina i Kaštijun, predstavnici Piškornice naglasili su ključne razlike između tih centara i Piškornice. Tako Martinaga navodi da Marišćina i Kaštijun imaju u startu probem u cijelom sustavu jer centri ne mogu podnijeti vršna opterećanja s pristiglim otpadom u jeku turističke sezone u tim krajevima. Direktor Piškornice Ružman domeće da je ključna razlika u tehnologiji između Piškornice s jedne, te Kaštijuna i Marišćine koji su ranije izgrađeni s druge strane, u tome da je kod njih frakcija koja ispušta neugodne mirise i metan na otvorenom, a kod Piškornice u posve zatvorenom prostoru.
Ružman je potvrdio i da će Piškornica godišnje proizvoditi 30 do 35 tisuća tona goriva iz otpada, ali projektom nije planirana izgradnja energane ili spalionice, niti će se graditi na Piškornici.
– Činjenica je da imamo gorivo iz otpada za koje masno plaćamo zbrinjavanje. To je faza u kojoj se nalazimo i mene veseli da smo na sastanku s ministricom zaštite okoliša i zelene tranzicije Marijom Vučković dotaknuli i to pitanje. Vjerujem da će se u mandatu ove Vlade pokrenuti rješavanje problema goriva iz otpada koje nastaje u regionalnim centrima jer je to priličan trošak koji na koncu plaćaju svi građani – zaključio je Ružman.
