uz pozitivne primjere razvoja danskih otoka
Krčki gradonačelnik ustvrdio je da otok Krk može biti primjer drugima u Hrvatskoj na više područja, od dinamike gospodarstva, ekoloških sustava do turističkog prometa
U organizaciji Veleposlanstva Kraljevine Danske u Hrvatskoj te u suradnji sa Zajednicom županija, Udrugom gradova i Udrugom općina, u Gradu Krku je u četvrtak priređena konferencija "Pametni otoci" s ciljem poticanja razvoja lokalnih jedinica na otocima, uz pozitivne primjere iz Danske.
Namjera je pokazati da se održivim razvojem u jedinstvenim okolinama, poput otoka, može postići željeni efekt za društvenu zajednicu u cjelini.
Tijekom skupa svoja iskustva u preobrazbi otoka u energetski učinkovite sredine u kojima je zaustavljena depopulacija, omogućen održivi život uz organiziran sustav cirkularne ekonomije predstavili su gradonačelnici i predstavnici institucija danskih otoka Bornholm i Samso.
U uvodnom dijelu skupa danski veleposlanik Christian Thorning ustvrdio je da među hrvatskim i danskom otocima postoji mnogo sličnosti, te su izazovi u njihovu razvoju slični u objema zemljama. To su pitanje energetske učinkovitosti, upravljanja vodom i otpadom te prometna povezanosti, naveo je i dodao kako je važno da se život na otocima učini privlačnim, posebno mladim obiteljima.
Krčki gradonačelnik Darijo Vasilić ustvrdio je da otok Krk može biti primjer drugima u Hrvatskoj na više područja, od dinamike gospodarstva, ekoloških sustava do turističkog prometa. Tu se ostvaruje četvrtina od 23 milijuna noćenja godišnje na jadranskim otocima, rekao je.
Ilustrirajući porast cestovnog prometa na otoku, Vasilić je naveo da su prije izgradnje Krčkog mosta dnevno na otok trajekti mogli dovesti najviše 3000 vozila, a danas u špici sezone preko mosta dnevno prođe i do 35.000. Krk ima jedini pozitivan prirodni prirast stanovništva od svih hrvatskih otoka a nizom mjera se potiču mladi da ovdje žive, pohvalio se Vasilić.
Pomoćnik ministra mora, prometa i infrastrukture Anđelko Petrinić nužnim je ocijenio bolje iskorištavanje potencijala otoka, osiguranje razvoja uz očuvanje autohtonosti i posebnosti. U tome je među prioritetima omogućiti odgovarajuću prometnu povezanost, pa Vlada godišnje, naveo je, izdvaja oko 300 milijuna kuna za održavanje obalnog linijskog pomorskog prometa, s obzirom na to da su od 54 linije, samo četiri profitabilne.
Iskustva u preobrazbi Bornholma, otoka s 40.000 stanovnika u sredini Baltičkog mora, iznijela je gradonačelnica Winni Grosboll, rekavši kako im je bio cilj stvaranje održivog gospodarstva i društva u svim pogledima, a ne samo na području zaštite okoliša. Godine 2008. pokrenut je projekt "Jarko zelenog otoka" ss ciljem stvaranja novih radnih mjesta uspostavom održivog turizma, produljenja turističke sezone, poticanja lokalne ekološke poljoprivredne proizvodnje.
Predsjednik Vijeća ruralnih okruga u Danskoj Steffen Damsgaard naveo je da ova nevladina organizacija djeluje na političkoj razini uvjeravajući nositelje izvršne vlasti u opravdanost promjena, te na lokalnoj mobilizirajući građanstvo.
"Dobro je imati viziju budućnosti i plan kako je ostvariti i na lokalnoj razini, te da u tome svi sudjeluju", rekao je.
