U ponudi u trgovačkim lancima
Otkupna cijena po kilogramu lubenice iznosi oko 1,40 kuna što je i njihova proizvodna cijena, a najveći problem je navodnjavanje koje je nužno ako se žele ostvarivati bolji rezultati
Iako se do prije 20-ak godina na prostorima Soljana, sela u županjskoj Posavini, lubenica nikad nije sijala ova kultura na putu je da uskoro postane svojevrsni brend. Razlog tome činjenica je da se radi o ukusnom i slatkom proizvodu koji je proteklih godina postao sastavni dio polica brojnih trgovačkih lanaca u cijeloj Hrvatskoj. Danas je na poljima oko Soljana pod lubenicama zasijano preko 40 hektara plodne zemlje.
- S lubenicama smo se počeli baviti nakon Domovinskog rata i pokazalo se kako se radi o kulturi kojoj odgovara ovo naše podneblje i naša zemlja. Bilježimo dobre prinose i rezultate, ali je i dalje prisutno puno problema koje ne možemo sami riješiti. Vrlo često nam se čini da smo prepušteni sami sebi - kaže Stjepan Čurdo predsjednik Udruge Plod iz Soljana koja okuplja tamošnje proizvođače lubenica.
Tvrdi kako im je najveći problem navodnjavanje koje je nužno ako se žele ostvarivati bolji rezultati. Naime, lubenica kao kultura zahtjeva puno sunca, ali i vlage pri čemu je najbolji sustav kap po kap. Kako je izostajalo ulaganje u navodnjavanje proizvođači su se sami snalazili pa su kopali bunare o svome trošku. Normalno, pri tome su plaćali i sve propisane naknade.
Prepušteni sami sebi
- Stalno se priča o nekom navodnjavanju, pomoći u tome smjeru, ali za sada sve ostaje samo na pričama. Nažalost, od priče nema nikakvog rezultata - ističe Čurdo čiji OPG pod lubenicama ima zasijano oko šest hektara zemlje.
Podsjeća kako je lubenica kultura gdje se najviše toga radi ručno te da im vrlo često velike štete pričinjavaju vrane i zečevi. Onda se još dogodi situacija kao ove godine kada su domaće lubenice sazrele ranije i došle u prodaju kada inozemne još nisu prošle. Stoga sada otkupna cijena po kilogramu lubenice iznosi oko 1,40 kuna što je i njihova proizvodna cijena.
- S tom cijenom nas nema nigdje. Jedva da pokrijemo troškove proizvodnje. Onda se svi čude zašto ljudi odlaze i ovaj dio Hrvatske se raseljava. Prepušteni smo sami sebi i svome radu. Ulaže se u navodnjavanje ratarskih kultura koje po hektaru daju deset puta manje prihoda nego što daju povrtlarske kulture - kaže nam Željko Petrović koji pod lubenicama ima zasijano 4,5 hektara poljoprivrednih površina.
Ne krije da je iznimno razočaran te da stoga i sam, kao i mnogi drugi, kaže da razmišlja o napuštanju ove proizvodnje, gašenju OPG-a pa čak možda i da odseli.
