Razgovor s direktorom županijske Turističke zajednice Vladimirom Bakićem
Nagrada Večernjakova patrola gradu Korčuli potvrda je napretka koji su grad, ali i otok učinili posljednje 2 – 3 godine
Vladimir Bakić, direktor Turističke zajednice Dubrovačko-neretvanske županije ima razloga za zadovoljstvo s obzirom na to da naša najjužnija županija i dalje bilježi sjajne turističke rezultate. Razgovarali smo o sezoni koja još uvijek traje, problemima i planovima za njihovo rješavanje te o turističkom razvitku hrvatskoga juga.
Iako je prošla turistička sezona bila rekordna, županija i dalje bilježi rast u broju dolazaka i noćenja gostiju. Odnosi li se taj rast na grad Dubrovnik ili na druge destinacije?
Dubrovačko-neretvanska županija dugi niz godina bilježi dinamičan porast broja turista, ostvarenih noćenja i naravno prihoda od turizma. Prošlogodišnji porast i u volumenu i u usporedbi s prethodnom godinom bio je među najvišima, a dobar rezultat bilježimo i ove godine. Porast prometa ostvarujemo podjednako u Dubrovniku i u drugim odredištima rivijere, pri čemu treba imati u vidu da je u Dubrovniku koncentriran najveći kapacitet pa je i ostvaren najveći turistički promet i predstavlja oko 50% dolazaka i noćenja u DNŽ-u. Od početka godine do kraja kolovoza ostvareno je 1,551.335 dolazaka i 6,773.476 noćenja. U usporedbi s 2017. godinom dolasci su u porastu za 6, a noćenja za 3 posto.
Koliki porast u srcu sezone je još uopće poželjan?
Povećanje broja turista svakako treba uskladiti s raspoloživim prihvatnim kapacitetom svake pojedine destinacije kako bismo turistima ponudili kvalitetan i jedinstven doživljaj destinacije. Za porast broja turista u srcu sezone još uvijek ima prostora uz nužan oprez u planiranju i kontroliranju svih važnih procesa razvoja svake naše destinacije. Naravno, u razdobljima izvan glavne sezone ostaje dovoljno prostora za rast, a to i jest naš prioritet.
Jeste li uspjeli u disperziji gostiju, odnosno većem aktiviranju ruralnih i otočkih sredina?
Kada je riječ o ruralnom turizmu, treba istaknuti područje Konavala koje je od izletničke destinacije za turiste iz Dubrovnika, Mlina i Cavtata postalo poželjno odredište za ugodan odmor u seoskom ambijentu, u brojnim lijepo ili čak luksuzno uređenim apartmanima, kućama za odmor i vilama. Pri tome su zadržani klasični izletnički programi i dodani novi, vrlo atraktivni programi koji uključuju aktivan odmor, lokalnu gastronomiju i tradiciju. Uz primjer Konavala možemo dodati ponudu vinarija na poluotoku Pelješcu koji prezentiramo kao “carstvo vina”. Uz prekrasnu prirodu otoka Mljeta i Lastova, zaista ne treba puno dodati za poseban i romantičan odmor, dok je ovogodišnja nagrada Večernjeg lista gradu Korčuli samo potvrda napretka koji su grad, ali i cijeli otok učinili posljednje 2 – 3 godine. Dodatni napori usmjereni su i prema delti Neretve u razvoju ruralnog turizma, prihvata manjih kruzera u luci Metković te izgradnji marine u Pločama. Dakle, svim područjima u županiji posvećuje se pažnja, a razvojni smjer svakog od njih opisan je u Strategiji razvoja turizma Dubrovačko-neretvanske županije, čije se osnovne odredbe za sada poštuju i ostvaruju, uz možda nešto sporiji ritam od očekivanog.
Imate li dovoljno kvalitetnih smještajnih kapaciteta?
U Dubrovačko-neretvanskoj županiji imamo i raznovrsnost i kvalitetu smještajne ponude. Više od 50 posto hotela najviše kategorije u Hrvatskoj nalazi se upravo na području naše županije, naravno najviše u Dubrovniku. Tome možemo dodati brojne luksuzne vile, brodove, jahte, te niz izvrsnih restorana. Brojna i raznovrsna događanja i zabave u Dubrovniku tijekom cijele godine, a u ostalim gradovima i mjestima od travnja do listopada, upotpunjavaju boravak posjetiteljima. Uz sve to, destinacije se ne profiliraju kao ekskluzivne ili elitne, nastojeći uz visoku razinu usluga zaračunati cijene primjerene svakom posjetitelju.
Postoje li trenutačno neke veće investicije u hotelske i ostale turističke sadržaje?
Nažalost, trenutačno na području Dubrovačko-neretvanske županije nema intenzivnog investiranja u nove smještajne objekte, a očekujemo izgradnju novih hotela u Kuparima i Platu na lokalitetima starih i u ratu porušenih hotela. Niz drugih projekata u različitim je fazama pripreme i teško je procijeniti okolnosti njihova financiranja. U ponudi svakako nedostaje hotelskog smještaja i marina za nautičare.
Kakav je rujan, očekujete li daljnji rast?
Rujan je na jugu Hrvatske u hotelskom poslovanju još uvijek po cijenama, ali i po popunjenosti gotovo postao dio glavne sezone. Uz brojne goste koji uživaju u svom odmoru, posjećuju nas i sudionici međunarodnih sastanaka i kongresa. Dobru posjećenost očekujemo i tijekom listopada, te se nadamo zaključenju još jedne uspješne turističke godine i u ostvarenom broju dolazaka i noćenja, ali i u prihodima naših poduzetnika.
Što se sve radi na produljenju sezone i koliko ona traje u DNŽ?
Našim strateškim dokumentima, Dubrovnik i neposredna okolna mjesta ocijenjena su kao odredišta cjelogodišnjeg poslovanja turističkog sektora (naravno nižeg intenziteta zimi), dok je za odredišta u drugim područjima ciljano razdoblje poslovanja travanj – listopad. Takav pristup, uz adekvatne mjere koje provodimo, daje rezultate i vjerujem da će kroz nekoliko godina to biti vidljivije nego sada. Duljinu trajanja turističke sezone na našem području određuje raspored letova prema Zračnoj luci Dubrovnik. Uz niz već odrađenih poticajnih i promidžbenih aktivnosti, povezanost u razdoblju travanj – listopad solidna je uz stalno povećanje linija, dok nam je u zimskom razdoblju broj letova vrlo limitiran. Uz komercijalne poticaje, ZL Dubrovnik, turističke zajednice i aviokompanije nastoje prezentirati pogodnosti i atrakcije koje nudimo u zimskom dijelu godine. Osim letova u razdoblju studeni – ožujak iz Frankfurta, Rima, Barcelone i Istanbula, očekujemo i nove linije iz Varšave i Praga.
