Projekt Javne ustanove Zeleni prsten Zagrebačke županije
Predviđena ije zrada sunčališta za kornjače uz pomoć kojih će se invazivne kornjače hvatati. Radi se o živolovkama koje ne ozljeđuju životinje. U slučaju ulova barskih kornjača, one će se vraćati u prirodu
"Spas za barske – stop za invazivne kornjače" naziv je projekta s čijom je provedbom započela Javna ustanova Zeleni prsten Zagrebačke županije. Cilj mu je zaštititi barsku kornjaču kroz poboljšanje poznavanja rasprostranjenosti zavičajne barske kornjače, ali i uklanjanje invazivnih stranih vrsta kornjača koje ih ugrožavaju. Projekt ukupne vrijednosti nešto veće od 265 tisuća eura financira Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. I njime je predviđena izrada sunčališta za kornjače uz pomoć kojih će se invazivne kornjače hvatati. Radi se o živolovkama koje ne ozljeđuju ulovljene životinje. U slučaju ulova barskih kornjača, one će se vraćati u prirodu, a invazivne će se prevoziti na pregled veterinaru. Zdrave kornjače bit će zbrinute u Zoološkom vrtu Grada Zagreba. Provedba će trajati do lipnja 2026. godine i cilj je da se do tada smanji brojnost invazivnih kornjača barem za 80 posto.
– Projekt će se provoditi na 17 lokacija u županiji. Većina aktivnosti uklanjanja bit će usmjerena na mjesta gdje ih je najviše, na jezero Rakitje i na jezera na području Posebnog rezervata Sava – Strmec – rekla je ravnateljica JU Zeleni prsten Tatjana Masten Milek.
Invazivne strane vrste su one koje su posredstvom čovjeka došle na mjesto gdje ih prirodno ne bi bilo i na tom području rade štete bioraznolikosti, negativno utječu na zdravlje ljudi kao i na gospodarstvo. Troškovi kontroliranja invazivnih stranih vrsta u Europskoj uniji godišnje iznose 12 milijardi eura – istaknula je Voditeljica službe za bioraznolikost u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Zrinka Domazetović te dodala da invazivne kornjače nisu krive što su tu – njih su u prirodu pustili neodgovorni vlasnici.
Ana Štih Koren iz udruge Hyla pojasnila je da invazivne strane kornjače imaju kompetitivnu prednost nad barskom kornjačom jer su veće i agresivnije, ranije spolno sazrijevaju i imaju veći reproduktivni potencijali, a predsjednik Športskog ribolovnog društva Rak Rakitje Božo Mihina istaknuo je da je ovaj projekt spasonosna inicijativa.
