Trening za prenošenje znanja i vještina
U Gospiću je Zadarska županija održala trening koji je namijenjen kreatorima politike, tijelima javne vlasti, agencijama, udrugama...
U suradnji s Parkom prirode Velebit, Zadarska županija održala je u Gospiću drugi trening za prenošenje znanja i vještina u sklopu projekta “Forest Bioenergy in the Protected Mediterranean Areas – ForBioEnergy”. Opći cilj projekta, koji traje do 30. travnja 2019., poticanje je proizvodnje bioenergije u zaštićenim područjima nudeći prekogranična rješenja za prevladavanje prepreka koje ometaju razvoj sektora. To je drugi od šest predviđenih treninga, a njihova svrha održavanja je učinkovito korištenje dostupnih znanja, kako u okviru projekta, tako i izvan njega.
Treninzi su namijenjeni kreatorima politike, tijelima javne vlasti, tijelima upravljanja zaštićenim područjima, energetskim agencijama, udrugama za zaštitu okoliša, energetskim i šumskim poduzećima, tehničarima i profesionalnim udrugama koje se bave pitanjima bioenergije i biološke raznolikosti.
Sudionike su pozdravile Katerina Skelin, pomoćnica pročelnika Upravnog odjela za poljoprivredu, ribarstvo, vodno gospodarstvo, ruralni i otočni razvoj Zadarske županije i Ivana Maras, ravnateljica Parka prirode Velebit. Hrvatski stručnjaci održali su prezentacije o procjeni prijetnji i koristi prikupljanja i izvlačenja šumske biomase s naglaskom na prednosti suvremenih tehnologija i mogućnosti daljnjeg razvoja, o mogućnostima korištenja šumske biomase za razvoj lokalnog područja, o interaktivnim web-alatima u području optimizacije šumarstva te o investicijama za otključavanje potencijala bioekonomije.
Nakon treninga i tematske rasprave zaključeno je da bi se uporaba šumske biomase za svrhe dobivanja energije mogla povećati bez ugrožavanja održivosti šumarstva. To bi posebice bilo moguće kroz korištenje različitih financijskih instrumenata. Lokalna zajednica je u mogućnosti iskoristiti sredstva EU fondova za pripremu projekata korištenja šumske biomase kao obnovljivog izvora energije i time osigurati značajan doprinos lokalnoj zajednici.
Sustavi na šumsku biomasu u većini su slučajeva potpuno automatizirani te njihov rad nije podložan ljudskom faktoru što im daje sigurnost i efikasnost u radu. Trebalo bi sve više raditi na manjim lokalnim i regionalnim pilot projektima izrade sabirno logističkih centara za biomasu koji će biti usredotočeni na domaće tržište.
