Muke slavonskih proizvođača
Kobasice su vremenske neprilike najbolje podnijele, no stradala je kulenova seka
Pušnice su napunili kulenovim sekama, kulenima i slaninom, no pogled na njih slavonskim proizvođačima, posebice “malima”, gotovo da izaziva suze na oči.
Poludjela klima
Visoke temperature uništile su specijalitete kojih će, strahuju, biti i upola manje, a samim time skočit će i cijene. Meso brane čak i ventilatorima. U osječkoj Braniteljskoj zadruzi Donji grad posljednjih dana skupljaju uzorke kulenovih seka ili kobasica koje im donose prijatelji i susjedi. Pokušavaju “skupiti glave” i spasiti što mogu.
– Da bi sazrele za rezanje, kulenove seke trebaju mjesec dana sušenja. No osušile su se za svega deset dana. Rješenja tu nema, jedini je izlaz da ih se što prije pojede – pokazuje nam Vladimir Flatscher iz te zadruge dvije kulenove seke. Jedna je pravljena početkom prosinca, taman kada je Slavoniju zadesilo prvih sedam dana južine.
– Lijepo je sušena, nema čađi, ali zbog visoke temperature meso se povuklo prema kožici i sredina je šuplja. Mora je se pojesti u roku od mjesec dana, inače će se uhvatiti plijesan i neće biti jestiva – objašnjava on i dodaje kako i mesari griješe jer u meso ne stave dovoljno masnoće.
Druga je kulenova seka nastala iza 15. prosinca, taman kada je uslijedio novi udar južine pa se, zbog nagle visoke temperature, skupila. Kobasice su, pak, vremenske neprilike najbolje podnijele jer su manjeg promjera, ali stradao je kulen.
– Tko sada pravi kulen bez komore, slobodno ga može baciti jer hladnih dana, s temperaturama do minus 10, u dugoročnoj prognozi nema ni do Uskrsa – pesimističan je naš sugovornik. Suhomesnatim delicijama štete temperature više od osam stupnjeva. Usporedbe radi, u utorak je u osječkom kraju izmjereno 12 stupnjeva, što je gotovo 30 više nego na isti datum lani! Upravo zbog “poludjele” klime u njegovoj zadruzi više ne prodaju suhomesnate proizvode. Nadali su se, kaže, europskom novcu za postrojenje za sušenje, ali još ga nisu dočekali. U hladnjaču i komoru za sušenje pred ovu je zimu uložio Vladimir Škrobo, vlasnik restorana Baranjska kuća u Karancu.
Ulog u budućnost
– Zalažemo se za tradicionalnu recepturu, domaće svinje, domaću papriku, ali morali smo se prilagoditi i uložiti oko 50.000 kuna u pogon. Klima se promijenila, godinama nam stvara probleme – ističe Škrobo.
Osuši oko tisuću kilograma mesa na godinu, najviše slanine i kulenove seke.
– Nisu to velike količine, ali ulažemo za budućnost – zaključuje.
