Područje Ivanščice, Strahinjšice, Maceljske gore, Ravne gore i Bednjanskoga kraja osobito je vrijedno zbog svoje prirodne i kulturno-povijesne baštine te obiluje rijetkim biljnim i životinjskim vrstama među kojima su i novootkrivene, dosad nepoznate vrste za floru i faunu Hrvatske.
To je samo dio vrijednosti zbog kojih je područje koje obuhvaća nešto više od 300 četvornih kilometara, a proteže se kroz pet gradova i devet općina u Varaždinskoj i Krapinsko-zagorskoj županiji, predloženo za zaštitu kategorijom park prirode.
Novi Park prirode "Zagorske gore" bit će trinaesti park prirode u Hrvatskoj te prvi na sjeveru.
Razvoj cijelog kraja
– Zaštićena područja moraju imati osobita svojstva, a upravo takva svojstva ima područje Ivanščice, Strahinjčice, Maceljske gore, Ravne gore i Bednjanskoga kraja. Uz to što je bogato prirodnom i kulturnom baštinom, svjedoči o bogatoj, pa i burnoj geološkoj povijesti. Sa svojim staništima, nalazištima, vrijednim i rijetkim vrstama flore i faune, krasnim dvorcima, ljetnikovcima, ladanjskim imanjima, špiljama, spomenicima prirode i mnogočemu drugome zaslužuje dobiti poseban zakonski okvir koji će nadaleko, ne zaustavljajući se na hrvatskim granicama, promovirati vrijednosti i ljepotu Zagorja. Nadam se da će zakon u Hrvatskome saboru biti usvojen u prvoj polovici 2025. godine – rekla je ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković na javnom izlaganju prijedloga Zakona o proglašenju Parka prirode "Zagorske gore" održanom u Županijskoj palači u Varaždinu.
– Za mene osobno ovo je emotivan trenutak jer sam prije četiri godine kao saborski zastupnik prvi put spomenuo inicijativu o zaštiti. Drago mi je što su je podržali svi relevantni politički dionici, što smo na tome radili zajedno i što ćemo na sjeveru imati prvi park prirode, ujedno 13. u Hrvatskoj – dodao je njezin prethodnik, ministar Damir Habijan.
Župan Anđelko Stričak podsjetio je da u Hrvatskoj postoji devet kategorija zaštite, od čega je pet na županijskoj razini (spomenik parkovne arhitekture, park-šuma, značajni krajobraz, spomenik prirode i regionalni park), a četiri kategorije na državnoj razini, pri čemu park prirode i nacionalni park proglašava Hrvatski sabor, a posebni te strogi rezervat Vlada RH.
– Posebno nam je drago što su Ivanščica, Strahinjčica, Maceljska, Ravna gora i Bednjanski kraj prepoznati i kao područje od posebne važnosti za Republiku Hrvatsku. Nakon što je područje rijeke Drave bilo najveće zaštićeno područje kao dio Regionalnog parka Mura – Drava, sada će u Varaždinskoj županiji to biti upravo područje Ivanščice i Ravne gore. U Varaždinskoj županiji protezat će se kroz gradove Ivanec, Lepoglava i Novi Marof te općine Bednja, Donja Voća i Klenovnik. Ova dodatna zaštita kategorijom parka prirode doprinijet će ponajprije očuvanju prirodnih vrijednosti, a potom razvoju toga kraja ekološkom poljoprivredom, brendiranjem lokalnih proizvoda, turizmom. Uvjeren sam da će "Zagorske gore" biti ne samo jedan od poznatijih, nego i jedan od najposjećenijih parkova prirode budući da je jedinstven i po tome što se u njemu nalaze tri iznimna lokaliteta, dvorac Trakošćan, špilja Vindija i ugasli vulkan Gaveznica – istaknuo je župan Stričak.
Endem iz špilje
S više od 1200 zabilježenih biljnih svojti područje predloženog parka prirode je po svojoj botaničkoj vrijednosti jedno od najvažnijih u Hrvatskoj, a čak 78 posto područja predloženog za zaštitu prekrivaju šume. Zabilježeno je tu i 46 vrsta i podvrsta orhideja, na ovom je prostoru i 60-ak posto ukupno zabilježenog broja vrsta šišmiša u cijeloj Hrvatskoj, a od šumskih staništa ističu se rijetka i reliktna šumska zajednica s vrstama velelisna lipa i tisa te manjim udjelom bukve, jele i ostalih plemenitih listača.
– Predloženi park prirode obiluje geolokalitetima, njih više od 20 prepoznati su kao specifični, a dva su zaštićena, špilja Vindija i Mačkova špilja. Ovdje postoje i rudnici koji svjedoče o načinu života u prošlosti. Osobito su važni rudnici na području Ivanca, Radoboja, Golubovca, Konjščine i Krapine, koji danas predstavljaju kulturnu baštinu, a istodobno nude i informaciju o geološkoj vrijednosti ovog prostora. Na prostoru predloženog parka dosad je zabilježeno 114 speleoloških objekata s bogatom, uglavnom endemičnom špiljskom faunom poput rakušca Niphargus cerjanensis iz Cerjanske špilje kod Klenovnika. Nova je to vrsta za znanost. Kad se nešto otkrije u Amazoni, to završi u naslovima u medijima, dok za ovo vjerojatno niste znali – rekao je ravnatelj Zavoda za zaštitu okoliša i prirode Aljoša Duplić.