Direktor Ureda Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije Joško Stella
U travnju, koji je prvi mjesec u kojem bilježimo ozbiljnije dolaske, imali smo čak 28% više noćenja nego lani, u lipnju 8%, a u srpnju 2%
Joško Stella, direktor Ureda Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije ima razloga za zadovoljstvo. Turistička sezona koja je u tijeku ispunjava optimistična predviđanja, ali i obećava izvrsnu posezonu.
Što kažu statistike, uspijevate li nakon prošlogodišnjeg “buma” i dalje održavati rast?
Statistike su odlične, od samog početka sezone. U travnju, koji je prvi mjesec u kojem bilježimo ozbiljnije dolaske, imali smo čak 28% više noćenja nego prošle godine. U lipnju, taj je rast bio veći 8%, a u srpnju 2%. Ukupno, imali smo pola milijuna noćenja u prvih sedam mjeseci, što je za 6 posto više nego 2017. godine. Moram napomenuti da je lani u srpnju zabilježen rast od čak 13%, i to je nemoguće ozbiljnije nadmašiti. Mi to i ne planiramo. Izradili smo znanstvenu Studiju nosivosti kapaciteta turizma za Splitsko-dalmatinsku županiju koja je ocjenjivala stanje na vrhuncu sezone, u srpnju i kolovozu, i došli smo do zaključka kako bi nam daljnji porast broja gostiju previše opteretio postojeću infrastrukturu i ugrozio kvalitetu života lokalnog stanovništva. Planiramo turizam održivog razvoja, pojačati predsezone i posezone.
Imate li uopće kapaciteta za daljnji rast u srcu sezone?
Imamo, za otprilike 15%, ali ne želimo toliko rasti. Želimo prethodno pripremiti infrastrukturu. Zato smo i od zagrebačkog Instituta za turizam naručili studiju, prvi u Hrvatskoj. Željeli smo točan uvid u stanje kako bismo imali temelj za planiranje.
Što je još pokazala studija?
Da imamo manji broj gostiju prema broju stanovnika od Istre, ali također da smo opterećeni. Studija nam je potvrdila ono što znamo, da nam je infrastruktura – struja, voda, parking - na rubu izdržljivosti. Nije to ništa neobično, tijekom dva mjeseca drastično se povećava broj ljudi. Zato ulažemo velike napore kako bismo privukli što veći broj gostiju u predsezoni i posezoni, kao i da goste privučemo u ruralne i zaobalne dijelove Županije koji također imaju što ponuditi.
Polazi li vam za rukom produžiti sezonu?
Ove su godine turistički letovi započeli već 21. ožujka, ranije nego prijašnjih godina. Nastojimo gostima ponuditi zanimljive sadržaje izvan sezone. Napravilo se puno na razvoju cikloturizma. Županija smo s najviše uređenih biciklističkih staza. Sljedeći projekt su tematske staze, za sada ih imamo četiri, a do kraja godine planiramo ih 50! Planiramo snažnije razvijati kulturno-povijesni odnosno arheološki turizam. Prednost nam je što imamo četiri UNESCO-ve lokacije, od ukupno osam koliko ih je u Hrvatskoj, ali i Salonu, Klis i mnoštvo manjih, ali značajnih lokacija. Primjerice, samo Brač ima 60 sakralnih objekata. Goste želimo privući izvan sezone, tako bismo riješili i problem radne snage.
Kakva je situacija s radnom snagom?
Loša. U turizmu nedostaje radnika svih profila. Poslodavci su se dosad uzdali u sezonce iz Slavonije, međutim vjerojatno zbog iseljavanja oni više ne dolaze. To nije problem od jučer, traje već niz godina. Situacija je gora na otocima nego na obali. Treba pronaći rješenje.
Kako se razvija Dalmatinska zagora? Osim u Imotskom, raste li i u drugim mjestima broj kuća za odmor s bazenima?
U Trilju i Sinju je krenulo, ali ide dosta sporije nego u Imotskoj krajini. Mislim da je to u redu i ne treba forsirati. Broj će se i dalje lagano povećavati, a paralelno s tim nužno je uvoditi i ostale turističke sadržaje i ponudu u destinaciji. To se događa. Sada imamo situaciju da nam 70% područja Splitsko-dalmatinske županije pripada Zagori, a ostvarujemo tek 2% turističkih rezultata. Na to gledamo kao na veliki potencijal.
Je li izgradnja čiovskog mosta dovela do smanjenja gužvi?
Otvaranje čiovskog mosta ogromna je stvar za Trogir, Čiovo i okolicu. Razgovarao sam s nizom iznajmljivača, i oni i gosti su prezadovoljni, to je bio velik problem još od osamdesetih godina. Veliki su se napori uložili da bi se to riješilo. Najavljen je i Pelješki most što nije važno samo u Dubrovačko-neretvanskoj županiji već u cijeloj Dalmaciji. Još nam ostaje riješiti prometni čvor u Omišu.
Ima li realne mogućnosti za omišku obilaznicu, već je više puta najavljivana?
Naravno, to se mora riješiti. Situacija je komplicirana zbog položaja Omiša. Nije moguće kao u Makarskoj jednostavno izgraditi obilaznicu. Ali Vlada je ozbiljno krenula u rješavanje ovoga problema i tunel koji je napravljen i nije vodio nikamo na koncu će ipak nekamo voditi. Uvjeren sam, riješit ćemo i te kilometarske kolone koje nisu od jučer, ja ih pamtim oduvijek. Ja sam iz Omiša i siguran sam da ćemo imati obilaznicu.
Vratimo se sezoni koja je u tijeku. Kakve rezultate očekujete za kolovoz i kakve su najave za posezonu?
U kolovozu ćemo rasti također do 2%, a u rujnu i listopadu daleko više. Situacija na turističkom tržištu nije ista kao prošle i pretprošle godine. Pratimo stanje, naša konkurencija se oporavlja, izašli su iz krize. Pojavili su se s manjim cijenama, a mi smo i prošle godine podizali cijene. Cijene ne mogu rasti unedogled, moramo razmisliti o korekciji da bismo ostali konkurentni.
Znači li to da očekujete pojeftinjenja?
Tako je. Već je i bilo pojeftinjenja, mnogi su snizili cijene za kolovoz.
