Najveći tradicijski festival potvrdio je status manifestacije svjetskog glasa
Sva raskoš tradicije, folklora i običaja prikazana je na svečanoj povorci sudionika ulicama Đakova, kojima su prodefilirale folklorne skupine, svatovske zaprege i jahači
Đakovo je tih dana bilo srce Slavonije u pravom smislu te riječi, a tradicija je oživjela i zasjala u punom sjaju. Održani su 55. Đakovački vezovi, manifestacija svjetskoga glasa.
Slavi se i povijest
Već tradicionalno Đakovački vezovi svečano su otvoreni ispred katedrale, u petak u središnjem vezovskom vikendu. Kao inače, izvedena je scenska slika, a ovogodišnja je nosila naziv "Moja duša bećarska…", po stihu iz poznate pjesme Slavonskih lola.
– Učinilo mi se kako je upravo ta široka slavonska, bećarska duša ono što nas razlikuje od ostalih i što čuva tu našu različitost i posebnost do današnjih dana. Kao što čovjek mora prolaziti kušnje u svom životu, moraju to i narodi. Ove dvije godine je, kao nikada do danas, život cijeloga svijeta stao zbog opake pandemije. Morali smo razmisliti tko smo i što smo, po čemu smo drugačiji i jedinstveni i zbog toga je i ovaj program takav kakav jest – pojasnio je scenarist Mirko Ćurić.
U konstruiranju ovogodišnje scenske slike, Mirko Ćurić poslužio se i pričom Svetozara Rittiga, nekadašnjeg đakovačkog svećenika i predsjednika KUD-a Sklad, koji je još 1939. u Spomenici tog društva predložio održavanje godišnje manifestacije u kojoj bi se slavila đakovačka povijest i tradicija, i to baš ispred katedrale.
Smišljanje ovakve scenske slike, koja bi zadovoljila sve kriterije jedne ovakve manifestacije i prikazivanja na televiziji, nije nimalo lagan zadatak.
– Od 2004. godine pisanje scenarija je postalo mojom obavezom, pa od tada u suradnji s glumcem GK Gavella iz Zagreba Darkom Milasom, koji je redatelj otvaranja također od 2004., osmišljavam koncept predstave koja ujedinjuje niz različitih formi koje moramo ujediniti u jedan program. Mora se i udovoljiti konvencijama koje takva manifestacija mora poštovati, od sudjelovanja konjanika i kočija Državne ergele, nastupa KUD-ova, glazbenih sastava i solista do središnje dramske igre – okosnice otvaranja koja postaje i okosnicom svih programa Vezova – u kojoj pričamo jednu epizodu iz povijesti Đakova ili Slavonije ili se bavimo nekim običajem, možda tekstom iz đakovačke književne povijesti, kako je to ovaj put – nastavio je Mirko Ćurić.
Najbolje nošeno ruho
A sva raskoš tradicije, folklora i običaja prikazana je na svečanoj povorci sudionika ulicama Đakova, kojima su prodefilirale folklorne skupine, svatovske zaprege i jahači. Održana je popodne, pak, Smotra folklora Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema. U večernjoj završnici, na pozornici u Strossmayerovom, održana je prava revija ljepote i baštine objedinjena u programu "Slavonijo, zemljo plemenita". Biralo se, naime, najbolje nošeno narodno ruho u djevojaka, snaša i momaka, a izabrana je i Miss fotogeničnosti. Najbolje muško narodno ruho nosio je Miroslav Ivičin iz Duboševice, drugi je bio Danijel Kolarević iz Starih Mikanovaca, a treći Vlado Lakušić iz Slavonskog Broda, u nošnji iz Gornje Bebrine. U kategoriji snaša najbolje narodno ruho nosila je snaša Matea Brlošić iz Piškorevaca u nošnji iz Budrovaca, drugo mjesto zauzela je Ana Marija Bertin iz Duboševice, a treća je bila Blaženka Lulić iz Kuševca u nošnji iz Gorjana.
Prvo mjesto u kategoriji djevojaka odnijela je Marta Vučković iz Donjih Andrijevaca u nošnji iz Oprisavaca, druga je bila Katarina Sudarević iz Kaniže, a treća Dunja Pejaković iz Bizovca. Za Miss fotogeničnosti izabrana je Martina Mišar iz Novog Brestja. Nagrade im je uručio gradonačelnik Đakova Marin Mandarić.
Inače, na vezovsku subotu predstavljena je ovogodišnja Revija Đakovačkih vezova. Publikacija je to koja prati Vezove od samih početaka te svojim bogatim sadržajem dodatno pridodaje na kvaliteti same manifestacije. Ovogodišnja Revija, kao i Vezovi, predstavlja Zemlju partnera Mađarsku te donosi zanimljive tekstove koji će čitatelje upoznati s radom folklornih skupina iz Mađarske, čuvanjem mađarskih etno zbirki u našoj zemlji, ali i radom manjinskih zajednica.
