- Naši se učenici, posebno ugostitelji, odmah po završetku školovanja mogu zaposliti; neki u restoranima u kojima su tijekom školovanja bili na praksi i poslodavac ih želi zadržati, a većina na Jadranu. Naime, lani smo već u proljeće, a sigurno će tako biti i ove godine, dobili upitnike niza ugostitelja s Jadrana koji se raspituju koliko imamo učenika ugostitelja, kada završavaju školovanje i svatko od učenika tko im pošalje životopis i molbu svakako će biti zaposlen. Na kraju je sve na učenicima, na njihovoj odluci hoće li raditi u županiji, na Jadranu ili će van Hrvatske, na što se također neki odlučuju – priča nam Damir Pleša, ravnatelj karlovačke Trgovačko – ugostiteljske škole koja ima 350 učenika od čega njih 175 ugostitelja, dakle konobara, kuhara, slastičara.
Ta, te zanimanje turističko-hotelijerskog komercijaliste iznimno su traženi pa ne čudi stoga što škola dobiva upite ugostitelja i hotela od Dubrovnika, do Opatije i Savudrije .
- Školujemo i prodavače i komercijaliste za koje također ima posla, ali problem je kod konobara i prodavača što često i ljudi s drugim zanimanjima rade taj posao. Ipak, kuhara, konobara i slastičara nikada dovoljno – dodaje ravnatelj Pleša.
Kako i ne bi bili zanimljivi tržištu rada kada su slastice i jela iz Trgovačko – ugostiteljske škole među najboljima u gradu. Pripremaju jela, cateringe, a u ovo su fašničko vrijeme nerijetko redovi u školskom restoranu zbog krafni.
- Napravimo ih dnevno od 50 do 250 komada, ovisno o tome koliko učenici imaju drugih obveza i narudžbi. Krafne radimo po tradicionalnoj recepturi i pečemo na palminom ulju; tada nema teških mirisa u kuhinji i krafne manje upijaju masnoću – priča nam Zlatko Maglić, mentor koji mladim kuharima iz prvog razreda u kojem su 24 učenika, i to Ivanu Blaževiću, Ani Obajdin, Matiji Dudukovčiću i Mariji Goršić, pomaže i pojašnjava kako ispeći krafne da imaju i poznatu crtu po sredini.
Županija se odrekla vlasništva nad zgradom škole
Mentorica Marina Kružić kaže da učenike podučavaju tradicionalnim receptima u kojima nema aditiva, već se koriste domaće i zdrave namirnice.
- Jaja, brašno, mlijeko, vanilin šećer, malo ruma i svježi kvasac u kocki; dakle stavljamo sve ono što se i inače stavlja u krafne i pazimo na vrijeme dizanje tijesta – pojašnjava mentorica. I dok kuhari rade najpopularnije krafne u gradu, u drugoj kuhinji slastičari pripremaju ukusne torte....