'MREŽA ZELENE INFRASTRUKTURE'
Park Gradac, Park Pile i Park ispod platane na Pilama te Đorđić-Mayneri na Lopudu bit će obnovljeni kroz sanaciju staza, suhozida i stepeništa, uz sadnju autohtonih i egzotičnih biljnih vrsta i postavljanje skladne urbane opreme
Grad Dubrovnik nastavlja ulagati u ozelenjavanje i uređenje gradskih parkova kroz nekoliko strateških projekata sufinanciranih sredstvima Europske unije. Pokrenut je postupak javne nabave za izvođenje radova na uređenju Parka ispod platane na Pilama te na obnovi povijesnog parka Đorđić-Mayneri na Lopudu, a paralelno se provode radovi i na drugim zelenim površinama širom grada.
Projekt "Mreža zelene infrastrukture: parkovi Gradac, Pile i Platana", vrijedan 5,5 milijuna eura, ima cilj unaprijediti javne prostore i podići kvalitetu života građana kroz razvoj i očuvanje zelenih površina. Radovi obuhvaćaju obnovu povijesnog parka Gradac – prvu nakon njegova otvaranja 1898. godine – te cjelovito uređenje Parka u Pilama, gdje su radovi već u tijeku. Poseban naglasak stavljen je na uređenje prostora ispod monumentalne platane na Pilama, zaštićene kao Spomenik parkovne arhitekture, gdje će se stvoriti nova gradska oaza s autohtonim raslinjem, suvremenom urbanom opremom i poboljšanim stanišnim uvjetima za ovo impozantno stablo.
Autohtone vrste
Krajobrazno rješenje, koje je izradio Studio Landa d.o.o. za krajobraznu arhitekturu, predviđa poboljšanje stanišnih uvjeta za Platanus orientalis L. – azijsku platanu te stvaranje novog javnog prostora za građane i posjetitelje. Plato će biti preoblikovan u prostor za odmor koji će rasteretiti prometno i turistički opterećen prostor Brsalja, a opremit će se urbanom opremom poput klupa za odmor i sjedalica na skalinima, a od materijala koristit će kamen, šljunak, drvo.
Hortikulturno oplemenjivanje uključivat će sadnju autohtonih vrsta poput lovora i mirte. Projekt također obuhvaća sanaciju ogradnih zidova platoa, uređenje parkirališta za mopede te izgradnju sanitarnog čvora.
Prostor ispod platane predstavlja ostatak povijesnog vrta iz 18. stoljeća, a sama platana – najveće stablo na području Pila – pod preventivnom je zaštitom od 2007., dok je od 2010. godine službeno zaštićena kao Spomenik parkovne arhitekture.
Pokrenuta je nabava za projekt "Revitalizacija parka Mayneri", vrijedan 1,68 milijuna eura, od čega je 85 posto financirano sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj. Povijesni perivoj Đorđić-Mayneri, jedan od najvrednijih primjera perivojne baštine dubrovačkog područja, bit će obnovljen kroz sanaciju povijesnih staza, suhozida i stepeništa, revitalizaciju biljnog fonda te sadnju autohtonih i egzotičnih biljnih vrsta karakterističnih za izvorni krajobrazni koncept. Projekt uključuje i moderni sustav navodnjavanja te prilagodbu pristupa osobama smanjene pokretljivosti.
Riječ je o projektu od iznimne kulturne, povijesne i krajobrazne važnosti, kojim će se obnoviti perivoj površine 13.027 četvornih metara, nastao u romantičarsko-historicističkom duhu, a koji stoljećima predstavlja simbol ljepote i identiteta Lopuda.
Vrtno-povijesna studija
Revitalizacija će se provoditi u skladu sa smjernicama konzervatorske struke, na temelju izrađene vrtno-povijesne studije koja je analizirala arhivsku građu, izvorni krajobrazni koncept i postojeći biljni fond. Uz uklanjanje invazivnih vrsta i sadnju autohtonih i egzotičnih biljaka karakterističnih za izvorni stil perivoja, uključivat će i postavu nenametljive urbane opreme koja će se skladno uklopiti u ambijent nekadašnjeg privatnog vrta. Projekt obnove potpisuje Studio Landa d.o.o.
Uz ove projekte, Grad Dubrovnik intenzivno ulaže i u drvorednu sadnju. Nedavno je u Gružu završena sadnja 78 novih stabala, dovršen je i novi drvored u Lapadu, a planira se i sadnja još jednog u Ulici Iva Vojnovića, kao i ozelenjivanje drvorednom sadnjom uz postojeću skalinadu Ulicom uz Posat te vraćanje nestalog drvoreda i zelenog tunela.
"Očuvanje i obnova zelenih površina naš je trajni prioritet – od gradskih parkova do drvoreda. Time podižemo kvalitetu života naših sugrađana i života na otocima, ali i jačamo otpornost grada na klimatske izazove, čuvamo baštinu i stvaramo ljepši, zdraviji i održiviji prostor za buduće generacije", poručio je gradonačelnik Mato Franković.
