Izbornik
Naslovnica Vijesti Hrvatska 347 pregleda
Održivost hrvatskog turizma

Po stanovniku imamo 119 posto više noćenja nego Austrija ili Francuska

Emanuel Tutek, jedan od autora studije
Foto: Marko Prpić/PIXSELL
Hoteli zauzeli 5,5 milijuna kvadrata, zimmer frei 16, a vikendice čak 25 milijuna. Turizam u Istri je deset puta ‘gušći’ nego u Toskani

Hrvatska turistička bajka neće imati sretan kraj ako se toj zlatnoj koki domaćeg gospodarstva prepusti da i dalje stihijski kljuca zrnje i nosi jaja. Turizmom se, proizlazi iz studije “Ključna pitanja održivosti hrvatskog turizma”, mora upravljati, i to na svim razinama, počev od svakog “malog mista” do države. Pucanje je po šavovima, uostalom, već počelo. Recimo, Hrvatska po kilometru kvadratnom knjiži 44 posto više noćenja nego Austrija, Francuska, Grčka ili Italija, a po stanovniku čak 119 posto više noćenja nego te zemlje. Istra je, recimo, suočena s pet do deset puta većim turističkim intenzitetom nego Toskana ili Štajerska, a u ljetnoj špici se sve to još udvostručava. 

Kopački rit Razvoj turizma Gostoljubivost znatno povećava broj gostiju

Naizgled sve funkcionira 

– Pritom se čak 86 posto turističkog prometa i dalje odvija od lipnja do rujna, a negativna je i struktura smještaja u kojoj čak 61 posto čini privatni smještaj. U hotelima imamo svega 15 posto kapaciteta, što je tri-četiri puta manje od primjera dobre prakse, a čak 67 posto su nam manji i primici po noćenju nego kod konkurencije – iznio je Emanuel Tutek iz Horwath HTL-a, jedan od autora studije izrađene za tvrtku “Polazišta i perspektive” Franje Lukovića i Željka Ivankovića. 

Turizam se našao na dnevnom redu ovog think-tanka, objasnio je F. Luković, zato što naizgled u tom sektoru sve funkcionira, a zarađuje upola manje nego bi mogao i promjene su nužne. Da se turizam već uvelike sudara sa svojim granicama, potkrijepio je i koautor studije Siniša Topalović iz Horwath HTL-a. 

Rovinj rekordni rezultat Rovinj je prvi u Hrvatskoj ostvario tri milijuna noćenja, 5 dana ranije u odnosu na prošlu godinu

–  Naša obala u jednom danu može podnijeti maksimalno milijun turista, a već sad na tržištu imamo 1,2 milijuna ležajeva. Prodajemo ljepotu prirode i prostor bi nam, dakle, trebao biti najvažniji, a prema njemu se ne odnosimo kao ključnom resursu niti infrastruktura prati porast turističkog prometa. Suočeni smo i s betonizacijom, ali ne kao posljedicom gradnje hotela, nego apartmana, odnosno stambenih zona u kojima nekog ima najviše tri-četiri mjeseca. Puno je toga jasno i kad se usporedi zauzetost prostora. Hoteli zauzimaju 5,5 milijuna četvornih metara izgrađene površine, privatni smještaj čak 16 milijuna kvadrata, a vikendice i slični objekti čak 25 milijuna četvornih metara – oslikava Topalović, jedan od autora studije. 

Klis Općina Klis pripremila projekt atraktivnog hotela i ponudila ga investitorima Na 400 metara od kliške tvrđave gradio bi se kaskadni hotel i vile

Mimo strategije 

Većina trendova u domaćem turizmu uvelike se razišla s onim što je zamišljeno u strategiji turističkog razvoja, a odmagala je i neprilagođena porezna politika.  

– Nemam ništa protiv privatnih iznajmljivača. Moramo znati da je među njima mnogo onih koji žive u unutrašnjosti ili su stranci. Godišnje oni kupe po 5000 nekretnina. Ostaje, međutim,  činjenica da iznajmljivač za maksimalnih 20 ležaja godišnje plaća paušalni porez od najviše 6000 kuna. Istovremeno, samac u Zagrebu s plaćom od 6624 kune mjesečno će državi dati više od 4000 kuna – osvrnuo se na aktualnu problematiku porezni stručnjak Hrvoje Šimović.

Na sastanku je naglašeno kako je za dolazak gostiju, uz dobar marketing, bitno i to da se oni osjećaju sigurno u našoj zemlji Ministar turizma na radnom sastanku u Turističko-informativnom centru u Zadru Cappelli: Prihodi od turizma 10 posto veći nego lani - bit će 12 milijardi kuna