U voćnjacima i na njivama vegetacija uranila i 20-ak dana
Uz mjeru 17 Programa ruralnog razvoja RH godišnje je moguće ostvariti i do 75.000 eura potpore za osiguranje usjeva i nasada po korisniku, do 70% prihvatljive premije osiguranja. Korisnik plaća samo 30% premije osiguranja, a ostalih 70% Agencija za plaćanja u poljoprivredi na račun društva za osiguranje
Složili se mi ili ne oko klimatskih promjena, činjenica je da smo mi prema evidenciji štetnih događaja u našoj proizvodnji, koju vodimo od 1989., u voćnjacima do 2001. imali samo dva manja mraza, 1992. i 1997. Na uskrsno jutro 2001., 15. travnja, bila su pak -7,2° C u Moslavini i od tada baš svake godine imamo ili mraz ili tuču ili i jedno i drugo – kaže Stanko Barbarić iz Fragarije, ističući kako ga stoga ni za danas najavljeno zahladnjenje, a ponegdje i snježni pokrivač u veljači-prevrtači, kako joj tepaju, nimalo ne iznenađuje.
Pčele već izlaze iz košnica
Voćke u Fragarijinim voćnjacima već naveliko pupaju, čak 15-20 dana ranije nego inače, u Dalmaciji cvjetaju bademi, a neki već beru i prve šparoge. U Zagrebu već cvjetaju i magnolije, a slavonski pčelari žale se kako je toplo vrijeme uznemirilo i pčele koje misle da je proljeće pa izlaze iz košnica i stradavaju jer vani ne mogu pronaći hranu. Što bi se dogodilo vrati li se priroda na “zimske” dane i temperature ispod ništice, mnogi se boje i zamisliti. No iskustvo iz prijašnjih godina poljoprivrednike uči da ništa nije nemoguće.
– Ima jedna dobra nizozemsku poslovica koja kaže da je katastrofa kad nema katastrofe. Sve, naime, ima svoje bolje i loše strane. U 2018., kad u cijeloj Europi nije bilo ni mraza ni tuče, jabuke su prerodile i cijena je završila “u podrumu”. Mnogi proizvođači u srednjoj i istočnoj Europi propali su jer jabuke nisu mogli prodati, u nas su ih ostavljali i na stablu, a onda je 2019., kad je bilo i mraza i tuče, cijena bila puno bolja, a proizvodnja isplativija – ističe Barbarić.
K tome, uz mjeru 17 Programa ruralnog razvoja RH godišnje je moguće ostvariti i do 75.000 eura potpore za osiguranje usjeva i nasada po korisniku, do 70% prihvatljive premije osiguranja, te si proizvođači ne bi smjeli dopustiti da ne osiguraju svoje voćnjake, dodaje on. Fragaria se, doznajemo, upravo prošlog tjedna prijavila za police osiguranja svih svojih nasada, a na to nagovara i sve svoje kooperante. Korisnik plaća samo 30% premije osiguranja, a ostalih 70% Agencija za plaćanja u poljoprivredi na račun društva za osiguranje, čime se zatvara njegova obaveza. A isto se preporučuje i ratarima.
Matija Brlošić, potpredsjednik Hrvatske poljoprivredne komore, kaže kako usjevi još uvijek “miruju” u odnosu na neke prethodne godine. Odlično je i što nije bilo snijega, s obzirom na to da je zbog rane sjetve i visokih temperatura pšenica dosta visoka, kao i repica, te bi u slučaju snijega sve to polijegalo i šteta bi bila velika.
– Prvi put imamo sreće što snijeg nije pao, a nadamo se da ni neće. Za sada je sve dobro u Slavoniji, primjećujem da je vegetacija čak znatnije uznapredovala oko Zagreba nego u Slavoniji, što prije nije bio slučaj – tvrdi Brlošić, koji se nada kako sljedećih tjedana ipak nećemo svjedočiti temperaturama ispod ništice te snijegu, što bi bilo ravno katastrofi. Neki siju ranije, neki kasnije, više nema pravila s obzirom na prevrtljive klimatske uvjete. Konstanta je samo da je sjeme sve skuplje – istaknuo je Brlošić.
Iz Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede resornog ministarstva upozoravaju kako je natprosječno toplo vrijeme od početka godine pogodovalo bubrenju pupova na breskvama, nektarinama, marelicama, jabukama, kruškama pa se preporučuje zimsko prskanje voćaka. Tijekom prosinca 2019. srednje dnevne temperature bile su i 3,5° C više od višegodišnjeg prosjeka, a kako se trend iznadprosječno tople zime nastavio i tijekom veljače, s maksimalnim temperaturama i do 17° C preporučuje se zaštita voćaka pripravcima na bazi bakra. Isto vrijedi i za bobičasto voće, maline, kupine... nakon što su rezidbom odstranjeni suhi i/ili zaraženi izboji.
Topla zima – puno nametnika
U nasadima sibirske borovnice moguća je pojava štitastih ušiju. Potrebno je provjeriti ima li ih na grmovima, dok je na drugim voćkama moguće naći ekonomski značajne štetnike koji su prezimili poput crvenog voćnog pauka, lisnih i štitastih ušiju, savijača pupova i kožice plodova, moljca kružnih mina...
– Radi suzbijanja štitastih uši, jaja lisnih uši i crvenog voćnog pauka bakrenom pripravku može se dodati mineralno ili parafinsko ulje ili koristiti gotova tvornička kombinacija bakra i mineralnog ulja – savjetuje Željkica Oštrkapa-Međurečan iz Uprave, upozoravajući kako tretiranje navedenim pripravcima treba provesti za mirna vremena bez vjetra, pri dnevnoj temperaturi zraka višoj od 5° C.
