Bolesti srca, srčano-žilnog sustava i moždanih arterija vodeći su uzrok smrti i pobola u svijetu, a nadmašuju čak i maligne bolesti. U Hrvatskoj godišnje od kardiovaskularnih bolesti umire oko 20 tisuća osoba, što je iznad europskoga prosjeka na 100 tisuća stanovnika. Rizični čimbenici za nastanak kardiovaskularnih bolesti su masna i nezdrava hrana, alkohol, pušenje, nedovoljna tjelesna aktivnost, nepravodobno otkrivanje i liječenje povišenoga krvnog tlaka, visoka razina masnoća u krvi i dijabetes.
Tlak, pušenje, masnoće
S ciljem prevencije bolesti, Zavod za hitnu medicinu Zagrebačke županije provodi projekt KardioPRotect - "Smanjimo smrtnost od kardiovaskularnih bolesti prevencijom i edukacijom na području Zagrebačke županije". Njime se iznova želi osvijestiti stanovništvo o važnosti preventivnih pregleda i potrebi izbjegavanja rizika nastanka bolesti.
– Zdravlje nije bogomdano, o njemu se trebamo brinuti! Nije ovo ni prva ni zadnja akcija koja se temelji na prevenciji bolesti srca i krvožilnog sustava. Želimo potaknuti građane da se što više kreću, da ne jedu masnu hranu, da smanje pušenje – kaže Davorin Gajnik, ravnatelj Zavoda za hitnu medicinu Zagrebačke županije, naglašavajući da prevencije nikad nema dovoljno.
– Ovakve akcije uvijek imaju smisla. Između ostaloga i da bismo ljude koji su u riziku, a to ne znaju, osvijestili da redovito kontroliraju svoje zdravlje. Svake godine automobil vozimo na tehnički pregled, a rijetko idemo na sistematski. A to je ključno! Ako se bolest otkrije u ranoj fazi, uglavnom je izlječiva ili se lijekovima može držati pod kontrolom – govori Gajnik. Liječnica Sandra Šparac, suradnica u ovome projektu, naglašava da je edukacija važna kako bi se na vrijeme otkrili čimbenici rizika.
– Rizici na koje čovjek može utjecati su povišeni krvni tlak, pušenje, povišena razina masnoća u krvi, nedovoljna i neredovita tjelesna aktivnost, debljina, dijabetes i izloženost prekomjernom stresu – kaže Šparac. Govori da se projektom KardioPRotect nastoje educirati mladi ljudi da usvoje zdrave navike, ljudi srednje životne dobi da preveniraju kardiovaskularne bolesti te oni starije životne dobi da ih na vrijeme otkriju. Ravnatelj Gajnik apelira na mlađu populaciju da se odazove preventivnim pregledima.
– Svjedoci smo da od kardiovaskularnih bolesti obolijevaju sve mlađe osobe pa čak i umiru od zastoja srca. Ovakvim akcijama i mlade ljude želimo pozvati da kontroliraju svoje zdravlje – kaže Gajnik. Kardiovaskularne bolesti obuhvaćaju bolesti srca i srčano-žilnog sustava što u konačnici dovodi do infarkta miokarda, odnosno propadanja stanica srčanog mišića uzrokovanog naglim smanjenjem ili potpunim prekidom protoka krvi kroz krvne žile srca.
– Stezanje u prsima, teško penjanje uzbrdo, povremeni trnci u usnicama, grčevi i bolovi u mišićima nogu simptomi su zbog kojih se treba javiti obiteljskom liječniku – kaže kardiologinja Ljiljana Lučinger koja šalje poruku mladima da prestanu pušiti, a ako su pretili, da promijene životne navike i usvoje zdrav način života.
Na pregledu 1205 građana
Projekt KardioPRotect obuhvaća među ostalim javnozdravstvene akcije u devet gradova Zagrebačke županije, te edukativnu kampanju na društvenim mrežama i u programima lokalnih radiopostaja. U osam dosad održanih javnozdravstvenih akcija ukupno je preventivni liječnički pregled obavilo 1205 građana. Još jedna akcija bit će održana krajem kolovoza u Vrbovcu, u sklopu manifestacije "Kaj su jeli naši stari". Preventivni liječnički pregled sastoji se od mjerenja krvnoga tlaka, razine šećera u krvi i zasićenosti krvi kisikom, kao i izračuna indeksa tjelesne mase (BMI), a specifičan je po tome što završava razgovorom s liječnikom. Projekt KardioPRotect Zavod za hitnu medicinu Zagrebačke županije provodi u suradnji s Ljekarnama Zagrebačke županije i Domom zdravlja Zagrebačke županije. Vrijednost projekta je 44.561,34 eura, a intenzitet potpore iznosi 100 posto. Projekt se provodi u sklopu Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali - "Promocija zdravlja i prevencija bolesti", a sufinancira ga Europska unija iz Europskoga socijalnog fonda.