Povratak istrijebljene vrste
Pavo Dragičević iz Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Vukovarsko-srijemske županije navodi kako su, za sada, uočene dvije obitelji ovoga glodavca. Jedna se nalazi u rijeci Vuka, dok druga obitava na Orlovom otoku u blizini Vučedola na Dunavu
Poslije više od 200 godina dabrovi su se ponovno vratili u rijeke na području Vukovarsko-srijemske županije. Potvrdio je to i Pavo Dragičević iz Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Vukovarsko-srijemske županije navodeći kako su, za sada, uočene dvije obitelji ovoga glodavca. Jedna se nalazi u rijeci Vuka, na prostoru između Bršadina i Nuštra, dok druga obitava na Orlovom otoku u blizini Vučedola na Dunavu.
- Dabrovi su nekada bili veoma rasprostranjena vrsta glodavca u cijeloj Europi pa i u Hrvatskoj. Međutim, nekontrolirani lov radi kvalitetnog krzna, mesa i ulja kastorium ta vrsta glodavca je gotovo iskorijenjena. Zadnji put postojanje dabra je na našim prostorima zabilježeno 1857. godine - rekao je Dragičević
Pojašnjava i kako se radi o iznimno korisnoj životinji, koja nema prirodnih neprijatelja tako da, ako ih se ne lovi i ne uznemirava, njihova populacija se svakih 4-5 godina podupla. S ciljem vraćanja dabrova u rijeke na području Vukovarsko-srijemske županije još 2010. godine jedna je obitelj dabrova puštena da obitava na području županijskih rijeka.
Tragovi desetak dabrova
U isto vrijeme obnavljanje staništa dabrova radilo se i na području Srbije i BiH. Dabrovi mijenjaju stanište i biraju bolje i pogodnije lokacije za svoje obitavanja pa se preseljavaju u pogodnije vodotoke.
- Njih sada ne treba uznemiravati niti bilo kako ometati kako bi mogli normalno živjeti i razmnožavati. To je jedini preduvjet porasta njihove populacije kako bi se ta autohtona vrsta glodavaca vratila u svoja nekadašnja staništa. Prema našim procjenama u našoj županiji trenutno obitava desetak dabrova - rekao je Dragičević.
Dodaje kako je dabar životinja koja je najviše aktivna noću, ali i da ako ih se uznemirava moguće je zabilježiti i njihove dnevne aktivnosti. Ta aktivnost najbolje je vidljiva po izglodanim i srušenim stablima vrbe i topola čija kora im je glavna hrana. Staništa gdje su u uočeni u Vukovarsko-srijemskoj županiji idealna su za njihov život. Inače je dabar drugi najveći glodavac na svijetu koji naraste i do metra dužine i težine je do 30 kilograma.
