Prva ernestinovačka kolonija kipara naivaca, organizirana je u prvoj polovini kolovoza 1973. godine, a sudjelovalo je 12 umjetnika. Kipari su stvarali u samom središtu mjesta, u ernestinovačkom parku. Svim sudionicima prve, kao i kasnijih kolonija, zajednička polazna osnova stvaralaštva je drvo, tj. hrastova debla te zaokupljenost bliskim, svakodnevnim temama. Iz toga je, kao najčešće rješenje, proizlazila stojeća figura izrađena u drvnoj masi, priopćili su iz Osječko-baranjske županije.
I danas, nakon 46 godina Kiparska kolonija odolijeva, prkosi vremenu i od tada, Ernestinovo je najznačajnije i najveće sastajalište kipara naive koji od jutra do večeri u kolovozu na otvorenom, u Parku skulptura, stvaraju monumentalna djela i urezuju tragove dlijeta u trupac starog slavonskog hrasta.
Izrađene skulpture se postavljaju u samom parku, te uz glavnu ulicu u Ernestinovu. Na ovogodišnjoj, 46. Kiparskoj koloniji sudjeluje 10 kipara i 10 slikara. Župan Anušić otvarajući Koloniju istakao je njen značaj u srcima ljudi ovog kraja, ne samo Ernestinova, nego i okolnih mjesta, a podržao je inicijativu upisa Kiparske kolonije Ernestinovo u popis nematerijalne kulturne baštine UNESCO-a, za što je složena procedura upravo počela.
Zahvaljujući entuzijazmu male skupine ljudi, Petra Smajića, Siniše Tešankića i Mate Tijardovića, Ernestinovo je naširoko poznato po svojoj jedinstvenoj Kiparskoj koloniji naive. Posebnost i bogatstvo različitosti kojom Općina Ernestinovo odiše, kulturno nasljeđe i izvorni umjetnički izričaj kojim se mještani ponose upravo je Kiparska kolonija naive, najstarija kolonija naivnog kiparstva u Europi.