Iza gradonačelnika Belog Manastira Tomislava Roba tri su godine mandata, a razgovaramo s njim o najvažnijim projektima, kako realiziranima tako i onima koji su tek u planu...
Kako biste ocijenili protekle tri godine svog mandata?
Rekao bih da su bile vrlo uspješne. Znam da to ne zvuči skromno, no drago mi je što se rezultati posvećenog i ustrajnog rada već sada vide. Potvrdu za takav stav ovaj tjedan dobili smo i od Instituta za javne financije, prema čijem istraživanju Grad Beli Manastir udovoljava svim kriterijima za izvrsnu ocjenu za transparentnost proračuna. Institucije su primijetile kako je u proteklih nekoliko godina napravljen vidljiv pomak nabolje po pitanju dostupnosti informacija, a sve se to reflektira i na naš odnos s ministarstvima i drugim državnim agencijama, pa sve do odnosa s projektantima i izvođačima radova. Beli Manastir vidljivo se mijenja, ulice izgledaju drukčije, prometna infrastruktura je znatno poboljšana, a u pogon se stavljaju derutne zgrade poput starog “Beljskog restorana” u Šećerani. Posla ima jako puno, kad sam ušao u gradsku upravu dočekalo me mnogo problema i izazova, no krenuli smo s rješavanjem onih problema za koje su postojala moguća rješenja. Puno je pomogao Intervencijski plan Grada Belog Manastira i Općine Darda koji smo malo “preuredili”, pa su u njega uključeni i gradski bazeni te novi sportski park. Za to je početkom ovog mjeseca s ministrom regionalnoga razvoja i fondova EU potpisan ugovor za više od 32 milijuna kuna, od čega su 24 milijuna kuna bespovratnih sredstava. Svjestan sam kako i dalje nismo uspjeli odgovoriti na najvažniji izazov današnjice – kako povećati broj radnih mjesta i osigurati žiteljima grada kvalitetne plaće, no dajemo sve od sebe kako bismo osigurali kvalitetnu infrastrukturu i preduvjete koji će grad Beli Manastir učiniti zanimljivim za ulaganje, kada se globalno gospodarstvo, koje je trenutno ozbiljno pogođeno krizom zbog pandemije COVID-19, bude počelo oporavljati.
Utoliko je nedavno potpisan i ugovor za izgradnju sjeverne belomanastirske obilaznice, prometnice koja se čeka već desetljećima, a u sljedeće dvije godine bit će dovršena i zadnja dionica Koridora Vc na koji će se ulaziti kod Belog Manastira. Intenzivno radimo na gradnji infrastrukture za brzi internet u gradu, a kada dovršimo nužnu poduzetničku infrastrukturu, očekujem veći interes investitora i dinamičnija ekonomska kretanja u gradu.
Nedavno je otvoren Peer centar. Koliko je on važan za lokalnu zajednicu?
PEER centar trenutačno je naš najvrjedniji pojedinačni projekt, gledano u financijskom smislu. Projekt je sufinanciran sredstvima Europske unije, a ukupne je vrijednosti približno 32,5 milijuna kuna. Dio projekta koji se odnosi na vrtić sufinanciran je sredstvima Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku u iznosu od 1,8 milijuna kuna. Projekt se odnosi na rekonstrukciju bivše upravne zgrade i restorana „Belje“ koji će ubuduće imati potpuno drugu namjenu. Ideja projekta je revitalizacija i razvoj prigradskih naselja čime pokušavamo osigurati svim našim stanovnicima ujednačeni razvoj i dostupnost različitih usluga. Kako je riječ o velikom infrastrukturnom objektu, njegova buduća namjena odnosi se na različite ciljne skupine – djecu polaznike vrtića, poduzetnike, različite poduzetničke potporne institucije, mlade koja izlaze iz sustava udomiteljstva i slično. Naime, osim već spomenutog uređenja modernog prostora za dvije vrtićke skupine i jasličku skupinu Dječjeg vrtića “Cvrčak” Beli Manastir, koje su već započele s radom u stražnjem dijelu zgrade, središnji dio zgrade možemo nazvati “poduzetničkim”. Unutar zgrade nalazi se ukupno 9 inkubacijskih jedinica koje će uskoro biti raspoložive zainteresiranim startupima. Njima će na usluzi biti i poduzetničke potporne institucije – Baranjska razvoja agencija Grada Belog Manastira, Poduzetnički centar Beli Manastir i LAG Baranje.
Prednjim dijelom zgrade dominirat će hostel s ukupno 20 kreveta kojim će upravljati udruga PGDI – Projekt građanske demokratske inicijative, te će ovaj projekt biti temelj za pilot-projekt socijalnog poduzetništva, na što smo iznimno ponosni. Kao dio projekta socijalnog poduzetništva u podrumu zgrade uređen je i prostor za praonicu rublja, prvenstveno za potrebe hostela, te moderna dvorana za kuglanje.
Počinje i gradnja Kuće baranjskog kulena. O kakvom je projektu riječ?
Od 2015. baranjski kulen nosi plavu EU oznaku zaštićenog geografskog podrijetla, kojom je do sada označeno samo nekoliko hrvatskih autohtonih proizvoda. U vrijeme nastanka projekta u cijeloj Baranji djelovalo je samo 20-ak OPG-ova koji se bave proizvodnjom kvalitetnih autohtonih baranjskih mesnih prerađevina kao što su kulen, kobasica i slanina. Tada su samo dva-tri OPG-a bila certificirana, a više od 10 baranjskih OPG-ova izrazilo je potrebu za ovakvim pogonom jer nisu imali financijske moći sami krenuti u gradnju i kasnije certifikaciju kulena. Tako je nastala Kuća baranjskog kulena u Branjinu Vrhu, projekt vrijedan 12,5 milijuna kuna, kojim će se malim proizvođačima omogućiti bolji uvjeti za proizvodnju i plasman ovog autohtonog baranjskog proizvoda. Projekt uključuje građevinske radove i nabavu tehnološke opreme poput punilice kulena, pogona za sušenje i svu ostalu opremu, a sve u skladu s najvišim standardima. Budući “kulen-inkubator”‘ trebao bi omogućiti stasanje novih proizvođača koji će potom moći uložiti u vlastito proširenje kapaciteta i proizvodnju u certificiranim uvjetima.
U Belom Manastiru ponovno će se moći kupati na gradskim bazenima. U kojoj je fazi taj projekt?
Projekt Gradskih bazena u završnoj je fazi, tehnički pregled najavljen je za 3. kolovoza i nakon toga očekujem otvaranje. Želja nam je ove godine otvoriti bazene barem na nekoliko tjedana, da građani vide što je napravljeno, no od iduće godine cijeli pogon bit će u funkciji kroz cijelu sezonu kupanja. I ovim projektom doprinijeli smo ne samo zabavi i opuštanju naših građana, nego i mogućnosti razvoja plivačkog sporta, ali i otvaranju novih radnih mjesta te mogućnosti ostvarivanja održive zarade.