Imoćani zadovoljni sezonom
Luka Kolovrat, direktor TZ-a Imota, kaže da je objedinjavanje Imotske krajine kao jedinstvene turističke cjeline bio pun pogodak
Imotska krajina nastavlja bilježiti vrtoglav turistički rast. Ove je sezone već ostvarila 93.000 noćenja, a do kraja godine, sudeći po rezervacijama, bit će ih više od 95.000 te će ova turistička sezona biti čak 30% bolja od prošlogodišnje. Izvrstan je to povod za razgovor s Lukom Kolovratom, direktorom Turističke zajednice Imota.
Dobra sinergija
– Iako nismo dosegli magičnu brojku od 100.000 noćenja, vrlo smo zadovoljni – kaže Kolovrat i napominje da je, kada su 2006. godine krenuli u turistički biznis, bilo tek 2000 noćenja.
– Kada smo nakon pet godina 2011. godine imali 10.000 noćenja, činilo nam se to strašno važno. Dogodine ćemo sigurno imati 100.000 noćenja, ali to, s obzirom na naše potencijale, nije ni blizu onoga što bismo mogli ostvarivati u bližoj budućnosti – smatra Kolovrat.
Imotska krajina sa svojim vilama za odmor s bazenima postala je hit na turističkom tržištu.
– Dogodila se dobra sinergija od Ministarstva turizma do županijske Turističke zajednice, koji su dodjeljivali potpore. Naši mali iznajmljivači, koji su krenuli u izgradnju i adaptaciju kuća, nepovratno su dobili 3-4 milijuna kuna, a jedinica lokalne samouprave pobrinula se da do najzabačenije kuće za odmor dođu struja i voda te da im se osigura dobar internet, jer šifra je prvo što svaki gost traži. Naravno, treba spomenuti i potporu Turističke zajednice – dodaje Kolovrat.
Trenutačno je na području koje pokriva TZ Imota, a riječ je o gradu Imotskom te svim općinama Imotske krajine, ukupno 319 objekata za iznajmljivanje.
– O tom broju smo prije nekoliko godina mogli samo sanjati, ali nakon početnog uspjeha svake godine imamo povećanje kapaciteta. Naravno, imamo velik broj jakih agencija s kojima radimo. Dogodila se sinergija svih dionika i tu leži ključ uspjeha. Naravno, gradnja autoceste do Zagvozda i tunela Sveti Ilija kroz Biokovo pomogli su u razvoju i digli su destinaciju nekoliko puta – naglašava Kolovrat.
Objedinjavanje Imotske krajine kao jedinstvene turističke cjeline i osnivanje TZ-a Imota pokazao se kao pun pogodak, kaže.
– To je pilot-projekt na nacionalnoj razini. Krenuli smo prošle godine jer razjedinjeni nismo mogli raditi strateške dokumente ili, primjerice, zajedničke biciklističke staze. Sad je druga priča. Mi smo bili pilot-projekt Ministarstva turizma, a našim putem krenuli su otoci i Makarska rivijera – objašnjava nadalje Kolovrat, uvjeren da će se idućih godina vidjeti posljedice ujedinjena. Planiraju sagraditi 13 biciklističkih staza.
– Za sada smo sagradili dvije, a do turističke sezone vjerujem da će biti završene sve. Tih 13 biciklističkih staza dugo je ukupno 375 kilometara. Kružne su, svaka je staza obilježena na karti županijskog TZ-a. Svaka staza imat će svoju kartu i navigaciju putem mobitela. Ostaje nam da u proljeće odemo na sajmove cikloturizma i da krajem svibnja i početkom lipnja organiziramo biciklijadu kako bismo predstavili staze široj javnosti – najavljuje Kolovrat.
Jača se i javna infrastruktura vezana za jezera, kojima Imotski najvećim dijelom i duguje svoju prepoznatljivost.
– Ako niste na mrežama, niste vidljivi. Danas je jako važno biti prisutan na internetu. Uz Modro i Crveno jezero, na društvenim mrežama zastupljene su i druge imotske atrakcije, primjerice stadion Gospin dolac proglašen je najljepšim na svijetu. Odlično su bila popraćena i istraživanja na Crvenom jezeru, mreže su eksplodirale, cijeli svijet zna za imotska jezera. Na Crvenom jezeru biološka istraživanja nastavit će se iduće godine, idu daljnje aktivnosti koje koordiniramo s jedinicama lokalne samouprave, primjerice osnivanje Geoparka Imotska jezera. Imotski je itekako zakoračio na turističko tržište i ozbiljno se priprema tu i zadržati.
Strategija razvoja do 2025.
– Čim smo se ujedinili, naručili smo Strategiju razvoja do 2005. godine od Instituta za turizam. Mi smo turističko područje od 700 četvornih kilometara, a oni su detaljno analizirali stanje i mogućnost te predvidjeli 33 mjere koje bismo trebali napraviti. Među njima su Geopark, biciklističke staze, edukacija, brendiranje, poučne staze... Dosta nas posla čeka, ali uvjeren smo da ćemo do 2025. godine većinu točaka iz Strategije odraditi – zaključuje Kolovrat.
