JEDNA OD PRIRODNIH LJEPOTA VIRA
U narodnom govoru koristi se màginja, potom mèginja, manīga kod čakavaca, manjiga (otok Hvar) ili magünja (otok Vrgada). Na Viru se za drvo kaže planika, dok se za plod s planike koristi naziv mogunja, istaknuli su s Vira.
Jestive su, slasne, medonosne, zdrave i lako dostupne na otoku Viru. Iako nisu samo virska ili općenito otočna posebnost, grm i stabalce s plodovima maginja, ili mogunja po virski, dio su prirodnih ljepota kojima obiluje Vir. Planika, jagodnjak, drvo jagoda ili, najčešće, maginja bobičasto je voće koje raste na zimzelenoj živici, odnosno stabalcima ispunjenima okruglim i raznobojnim plodovima.
U botanici je maginja grm koji raste pojavljujući se iz tla s više grana najveće visine od tri do četiri metra, a kada u studenome ili prosincu donese plodove, planika djeluje poput malenog magijskog stabalca prepunog sočnih jagoda. Magičnom je također čini jedinstvena činjenica istodobne pojave raznobojnih plodova i nježnih bijelih cvatova nalik vrijesku. Pogled na maginju otkriva okrugle plodove različitih boja; nezreli su zeleni, oni poluzreli imaju narančastu boju, dok su zreli plodovi najuočljiviji jer su jarkocrveni.
Maginje se mogu brati svakodnevno jer su veoma ukusno voće blagog i zavodljivog ukusa, no ne mogu se pretjerano jesti jer mogu izazvati probavne smetnje. Pet ili šest maginja dnevno optimalna je količina za jelo, dok su marmelade ili džemovi, koji se uz rakije maginjače tradicionalno pripremaju u Dalmaciji, vrhunska i zdrava poslastica prepuna vitamina C.
U narodnom govoru koristi se màginja, potom mèginja, manīga kod čakavaca, manjiga (otok Hvar) ili magünja (otok Vrgada). Na Viru se za drvo kaže planika, dok se za plod s planike koristi naziv mogunja, istaknuli su s Vira.
