U društvu mandarina, pršuta...
Zaštita naziva „Lička janjetina“ temelji se na ugledu kojeg je ovaj proizvod stekao zahvaljujući kvaliteti mesa te dugoj tradiciji i specifičnom načinu uzgoja ovaca
U Službenom listu Europske unije objavljena je Provedbena uredba Komisije o upisu naziva u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla Lička janjetina (ZOZP), prenose iz Hrvatske zajednice županija.
Zaštitom naziva „Lička janjetina“ oznakom zemljopisnog podrijetla Hrvatska sada ima 20 poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda čiji je naziv registriran u Europskoj uniji kao zaštićena oznaka izvornosti ili zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla. Uz Ličku janjetinu, registrirani su: Krčki pršut, Ekstra djevičanskog maslinovo ulje Cres, Neretvanska mandarina, Ogulinski kiselo zelje/Ogulinski kiseli kupus, Baranjski kulen, Lički krumpir, Istarski pršut/ Istarski pršut, Drniški pršut, Dalmatinski pršut, Poljički soparnik/Poljički zeljanik/Poljički uljenjak, Zagorski puran, Krčko maslinovo ulje, Korčulansko maslinovo ulje, Paška janjetina, Šoltansko maslinovo ulje, Varaždinsko zelje, Slavonski kulen/Slavonski kulin, Međimursko meso 'z tiblice i Slavonski med.
- Gastro karta Europske unije dobila je još jednu deliciju, a naša Lička janjetina europsku putovnicu. Uz 20 zaštićenih naziva hrvatskih proizvoda, imamo još 7 proizvoda u postupku zaštite naziva na EU razini, a broj zahtjeva za prijelaznu nacionalnu zaštitu stalno se povećava. Interes koji proizvođači iskazuju za zaštitu svojih proizvoda pokazuje da raste svijest o važnosti marketinga domaćih proizvoda. Oni osim dokazanog podrijetla i vrhunske kvalitete za potrošače, znače i veću dodanu vrijednost, bolju konkurentnost i vidljivost na tržištu za naše proizvođače - izjavio je potpredsjednik Vlade RH i ministar Tomislav Tolušić.
„Lička janjetina“ je svježe janjeće meso hrvatske izvorne pasmine ovce, ličke pramenke. Naziv „Lička janjetina“ zaštićen je u Republici Hrvatskoj od rujna 2016. godine, a sada i na području cijele Europske unije. Proces zaštite naziva „Lička janjetina“ (ZOZP) započeo je u veljači 2016. godine, kada je Udruga uzgajivača ovaca Lika podnijela Ministarstvu poljoprivrede zahtjev za zaštitu oznake zemljopisnog podrijetla naziva „Lička janjetina“. Ministarstvo poljoprivrede je u srpnju 2016. godine donijelo Rješenje o prijelaznoj nacionalnoj zaštiti naziva „Lička janjetina“, a u rujnu iste godine uputili smo Europskoj komisiji zahtjev za registraciju naziva zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla „Lička janjetina“ i na razini Europske unije. Objavom navedene Uredbe Komisije, naziv „Lička janjetina“ upisuje se u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla te postaje zaštićen na području cijele Europske unije. Područje uzgoja ličke pramenke i proizvodnja „Ličke janjetine“ obuhvaća grad Gospić te općine Donji Lapac, Karlobag, Lovinac, Perušić, Plitvička jezera, Udbina, Vrhovine, Senj, Brinje i Otočac u Ličko-senjskoj županiji, te Gračac u Zadarskoj županiji.
Zaštita naziva „Lička janjetina“ temelji se na ugledu kojeg je ovaj proizvod stekao zahvaljujući kvaliteti mesa te dugoj tradiciji i specifičnom načinu uzgoja ovaca. Stanovništvo područja Like je ličku pramenku oduvijek uzgajalo tradicionalno – na otvorenim pašnjacima, a takav način uzgoja zadržan je do danas. Uzgoj ovaca u Lici se bitno razlikovao od uzgoja s drugih sličnih područja jer su u planinskim područjima Like, u uvjetima obilne paše na pašnjacima tijekom ljeta, ali i oskudne hranidbe tijekom zime, ovce cijelo vrijeme boravile na istom području.
Takav tradicionalan način uzgoja utjecao je i na odlike ovce ličke pramenke koja je zbog intenzivnog kretanja vrlo izdržljiva, otporna na bolesti i skromna u pogledu smještaja i ishrane. Meso ličke janjadi je uslijed intenzivnijeg kretanja i fizičke aktivnosti intenzivnije crvene boje od mesa janjadi držanih u zatvorenim nastambama. Promjena boje mesa, izravno je povezana i s tjelesnom masom ličke janjadi pri klanju. Profil arome termički obrađenog mesa „Ličke janjetine“ je specifičan i zbog botaničkog sastava livada i pašnjaka na kojima je lička janjad uzgojena, a koji obiluju raznovrsnim flornim sastavom i značajnim udjelom aromatičnog bilja.
Kroz povijest, pa tako i danas Lička janjetina“ je izuzetno tražena i cijenjena među potrošačima stoga se nalazi u ponudi mnogih restorana i mesnica što u mnogome govori o tradiciji i ugledu tog proizvoda.
