Kada je krajem 17. stoljeća zatvorenik, kako bi se osvetio jer je smatrao da je nepravedno osuđen i zatvoren, pobjegao iz zatvora u vojnoj tvrđavi imena Karlovac i zapalio ga, izazvao je najveći požar u povijesti grada. Tada je, osim vojnih i brojnih stambenih zgrada u velikom požaru izgorjela i drvena crkva u srcu karlovačke Zvijezde.
Franjevci, koji su već počeli graditi samostan pokraj crkve, izgradili su potom i novu, veliku crkvu. U čitav kompleks samostana i crkve ugrađena je i obrambena, vojna kula koju je vojna vlast početkom 18. stoljeća dala franjevcima koji kulu pretvaraju u raskošan zvonik, do danas jedan od najupečatljivijih vizura grada.
Vrijedna knjižnica
Ovih dana spomenuti je samostan veliko gradilište s obzirom na to da je u tijeku obnova krovišta samostana, u kasnijim fazama i krova crkve, projekt vrijedan čak tri milijuna kuna.
Kako je riječ o spomeniku kulture nulte kategorije, sve je pod nadzorom konzervatora i Ministarstva kulture.
– Krovište se obnavljalo nakon rata, no sada je crijep počeo padati, a statičari su utvrdili da se grede sliježu, pa je postojala opasnost da se čitavo krovište uruši. Zato je obnova bila nužna – kaže nam fra Marino Kuzminski s kojim obilazimo gradilište.
S obzirom na to da će ovim radovima sve biti vraćeno u izvorno stanje, na sredini krovišta u dijelu samostana gdje je prije nekoliko stoljeća bila prva karlovačka gimnazija, bit će vraćeno zvono kojim se zvonilo za početak nastave. Osim stručnjaka na krovu, u samostanu su i stručnjaci koje je Ministarstvo kulture unajmilo da restaurira knjige u samostanskoj knjižnici; vrijednu i zaštićeno kulturno dobro u kojoj je oko 10.000 knjiga, među njima i četiri inkunabule.
– U knjižnici imamo razne naslove; od molitvenika, crkvenih knjiga, do zemljopisnih, povijesnih knjiga, beletristike, čak i nekoliko knjiga iz medicine – kaže nam fra Marino.
On i Krunoslav Albert, gvardijan i župnik, dio su mlade generacije svećenika koji žele otvoriti vrata samostana građanima, poticati druženja i u neformalnijim situacijama. Uređen je i muzej, pa je samostan i jedna od lokacija posjeta u Noći muzeja.
– Radimo ono što je radio sv. Franjo; idemo među ljude, družimo se, razgovaramo. Zato smo osmislili Dane otvorenih vrata na blagdan sv. Franje, tijekom Dana piva Karlovčani su se mogli družiti u dvorištu našeg samostana, počastiti se kavom, sokom, pivom koje smo nazvali Fr.Ka, na blagdan sv. Antuna s Turističkom zajednicom organizirali smo sajam na trgu pred crkvom i mi smo bili među ljudima.
Želimo biti dio kulturnog i društvenog života grada, otvoriti samostan i turistima za koje smo pripremili i suvenire. Donacije koje dobijemo za suvenire, sokove, pivu, koristimo za obnovu krovišta samostana – objašnjava nam gvardijan fra Krunoslav Albert.
Kažu, ne rade razliku između vjernika i ateista, svi su dobrodošli na druženje, a građani su to prihvatili.
Šah u dvorištu samostana
Franjevci su osmislili suvenire poput kipa sv. Franje, krigli za pivo od gline, soljenke u obliku fratara. Smatraju da samostan u kojem je zvonik na najstarijim temeljima u gradu, onima od obrambene kule, zaslužuje biti dio turističke ponude grada, kao u ostalim gradovima, posebno u Dalmaciji.
– Bio sam oduševljen kada su nam došli mladi ljudi ovog ljeta i donijeli šah, pa su u dvorištu samostana igrali šah. Rekli su da tu imaju mir i da im je ugodno. To nam je drago, to je i cilj, da se ljudi na otuđuju, već da dio slobodnog vremena provode zajedno, da samostan dožive kao mjesto susreta – dodaje fra Marino.