Izgrađena prije više od pola stoljeća, željeznička pruga Savski Marof – Kumrovec generacijama i generacijama Zagoraca bila je glavna poveznica toga kraja s hrvatskom metropolom ili pak slovenskim Celjem. Bila je to, nesumnjivo, žila kucavica zagorskoga kraja kojom se svakodnevno prevozilo na stotine putnika. I onda je sve stalo četiri dana prije Božića, danas već poodmakle, “dvijetisućite” godine.
Žele se opet voziti “cugom”
Vlak tom prugom, koja se više gotovo uopće ne vidi jer su je prekrili drač i akacija, nije prošao gotovo osamnaest godina. Postaje su postale skladišta za poljoprivredne strojeve ili mjesto za noćna opijanja mladih, a kolodvori su davnih dana stavili ključeve u bravu. Razlog tome bili su, između ostalog, i granični sporovi između Hrvatske i Slovenije, koji su nastali nakon što se korito rijeke Sutle, uz čiji je tok koji je granica između te dvije zemlje i išla ova “Kumrovečka pruga”, promijenilo. Tada je i pruga koja je do tada išla isključivo kroz Hrvatsku postala isprekidana te je na nekoliko mjesta počela prolaziti kroz Sloveniju. Vlak od tada više ne vozi do Kumrovca, nego prometuje do Harmice, nakon čega staje i kreće natrag prema Zagrebu.
– Držim fige da se ostvari da se i mi napokon još jedanput provozamo s cugom – riječi su nekih od mještana zagorskih mjesta kroz koje je pruga nekada prolazila, ali su zbog svega navedenog bili prisiljeni pronaći drugi način prijevoza.
Drugi su pak već digli ruke i kazuju kako se već godinama govorka da bi pruga mogla biti obnovljena, ali sve uglavnom ostane na praznim riječima. Ipak, sve bi se moglo promijeniti već iduće godine.
– Svjesni smo da je zatvaranje pruge znatno utjecalo na gospodarsku stagnaciju svih jedinica lokalne samouprave na tom području, a također smo zakinuti za kvalitetan vid javnog prijevoza radnika, učenika i studenata koji svakodnevno putuju u Zagreb ili Zaprešić – kazuje načelnik Općine Dubravica Marin Štritof koji je u listopadu 2017. godine napravio do sada najveći korak prema revitalizaciji Kumrovečke pruge. Tada je pokrenuo inicijativu za obnovu te željezničke dionice duge 38 kilometara u kojoj je okupio čelnike iz sedam općina koje gravitiraju toj vrsti prijevoza na spomenutoj dionici. Od tada do danas, dakle u tek nešto više od šest mjeseci, Štritof i ostali uspjeli su dogovoriti “akcijski plan” u kojem su održali više sastanaka, stupili u kontakt s Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture i natjerali ih da na dnevni red uvrste obnovu Kumrovečke pruge. Svojevrsnim pritiskom s terena natjerali su Vladu RH da ozbiljno shvati njihovu inicijativu te je za sada vrlo izgledno kako bi obnova te pruge mogla početi paralelno s obnovom pruge Savski Marof – Zagreb.
– Idući sastanak održat ćemo 30. svibnja u Sloveniji s općinama Podčetrtek i Bistrica ob Sotli gdje će nazočiti predstavnici HŽ-a i Slovenskih željeznica kao i predstavnici ministarstava obje države. Očekuje se dogovor o suradnji i podršci projekta revitalizacije pruge u punom profilu između Hrvatske i Slovenije, ali imamo i “plan B” ako Slovenija ne bude željela sudjelovati. Tada ćemo razmotriti mogućnost obnove pruge od Savskog Marofa do Klanjca gdje ne postoje fizičke prepreke za obnovu i puštanje u pogon – pojašnjava načelnik Općine Dubravica.
Zagorska inicijativa
Inače, nakon što su početkom travnja predstavili tu “zagorsku inicijativu” Ministarstvu, Štritof je kazao kako su zadovoljni dinamikom i ozbiljnošću kojom se pristupilo projektu te smjerom same pripreme, kao i traženja načina financiranja, jer postoje vrlo realne mogućnosti da se u državnom proračunu za 2019. godinu osiguraju sredstva za obnovu. Inače, HŽ je iznio okvirne pretpostavke prema kojima bi obnova pruge do Klanjca stajala oko 100 milijuna kuna, no riječ je uistinu o iznosu koji se temelji isključivo na pretpostavkama te se ne može smatrati ozbiljnom procjenom, a barem približno točna cijena bit će poznata tek nakon stručnih izračuna i analiza.