Zaštićeno nematerijalno dobro u RH
Najatraktivniji i najupečatljiviji dio povorke čine impozantni didi. Na glavama nose ovčje ‘mišine’ u visini do 1,5 m, a oko struka zvona
Za Sinj i Cetinsku krajinu znaju u cijelom svijetu zahvaljujući Alci koja je pod zaštitom UNESCO-a, ali pažnju plijene i drugim jedinstvenim i zanimljivim događanjima. Smotra mačkara, zaštićeno nematerijalno dobro u RH, svakako je jedan od njih.
Živahna povorka
Ove godine održat će se šesti put, i to 15. veljače. Živahna, vesela i bučna povorka ispod šarenog kolorita krije dugu tradiciju održavanja po pažljivo i strogo utvrđenim pravilima. Mačkare su najbolji pronositelji i čuvari pokladnih običaja u ovim krajevima i već nakon blagdana Sveta tri kralja upućuju se u ophode selima i zaseocima.
U selima Gljev, Han, Obrovac Sinjski, Bajagić i Gala ophodi mačkara su jedinstven i izvoran način prikazivanja drevnih običaja protkanih zvukom mačkarskih zvona i drugih popratnih rituala. U općini Otok svaki zaselak ima svoju mačkarsku skupinu (Jelašce, Priblaće, Živinice, Gala, Ruda, Udovičići, a povremeno idu i skupine Glavičica-Priblaće, Strana s mačkarama iz Ovrlje i Koritā), dok se u gradu Trilju mačkarski ophodi odvijaju po selima Grab, Jabuka, Košute, Vedrine, Vrpolje, Čačvina i Velić.
Raspored pokladne povorke temelji se na tradicionalnim pravilima, nepodložnim bilo kakvim promjenama, a u njoj sudjeluju isključivo muškarci. Na čelu je skupina bilih mačkara, barje i svatova, zatim skupina komedija, a na kraju, s određenim razmakom, idu crne mačkare. Svatovi, koji simboliziraju konačan kraj zime i dolazak proljeća, predvođeni su nekoć prvim didom, a u današnje vrijeme barjom (barjaktarom). Muškobanjasta, trudna nevjesta, u pratnji divera traži mladoženju, što je i glavna „zadaća“ ophoda.
Tu su još jenge (udane žene), jengije (cure) i ostali uzvanici – svadbeni likovi obučeni u svečanu odjeću (narodnu nošnju). Turčin zapovijeda mačkarama, pazeći da se ne miješaju bili i crni svatovi, koji se ne smiju naći u isto vrijeme na istom mjestu. Likovi Turčina i bule (tur. strina, ujna) vežu se uz dugu prisutnost Osmanlija na ovim prostorima. Iza svatova idu komedije, mačkarska grupa koja bez dlake na jeziku kritizira aktualne društvene i političke teme i nikoga ne pošteđuje kritike.
Crne svatove predvode baba i did, nositelji kulta plodnosti koji simuliranjem spolnog čina prizivaju bolji i obilniji godišnji urod. U povorci su i žalovice, udovice-narikače koje nariču izgovarajući šaljive slogane.
Popularizacija običaja
Najatraktivniji i najupečatljiviji dio povorke čine impozantni didi. Na glavama nose ovčje mišine u visini do 1,5 m, a oko struka zvona. Utjelovljuju obrednu vjekovnu borbu dobrih duhova sa zimom, koju tjeraju bukom i skakanjem. Glasnom zvonjavom “svrću” uroke sa stoke, što svjedoči o najvažnijim preokupacijama naših predaka.
– Ovom smotrom nastoji se popularizirati upravo ta bogata tradicija pokladnih običaja koja je jedinstvena u Europi. Tradiciju dida sačuvali su te je svake godine u u siječnju i veljači uprizoruju mačkare u cetinskim naseljima – naglašavaju u Gradu Sinju.
Pored tradicijskih mačkara, u smotri sudjeluju i brojne skupine koje svojim duhovitim scenskim nastupom upotpunjuju i obogaćuju cjelokupnu povorku.
