"Mala škola kompostiranja"
Preporučuje se i kompostiranje biootpada bogatog dušikom kao što su sirovi ostaci povrća, kora krumpira, ostaci voća, usitnjena kora agruma, talog kave, ostaci čaja i ljuske jaja.
Grad Beli Manastir putem projekta "Mala škola kompostiranja" nastoji sudjelovati u ispunjenju općeg postavljenog cilja, a to je smanjenje ukupne količine miješanog komunalnog otpada na svom području, a time i na području Republike Hrvatske i cijelog planeta Zemlje.
Tako je Grad Beli Manastir osigurao nabavu kanti i spremnika za odvojeno prikupljanje papira, plastike, stakla i metala na mjestu nastanka otpada te uredio način njegova odvoza.
Stvorio je preduvjete za funkcioniranje reciklažnog dvorišta u sklopu Gradskog odlagališta komunalnog otpada i mobilnih reciklažnih dvorišta za prigradska naselja. Nadalje, Grad je ishodio građevinsku dozvolu za izgradnju reciklažnog dvorišta građevinskog materijala i započeo aktivnosti za njegovo stavljanje u funkciju.
Cilj ojačati svijest
Dok se ne osiguraju tehničko-tehnološke mogućnosti odvojenog odlaganja i gospodarenja miješanim komunalnim otpadom i biorazgradivim komunalnim otpadom, propisano je da se otpad prikuplja na mjestu nastanka zajedno i neodvojeno u istom spremniku. Budući da je procedura ishođenja potrebnih okolišnih dozvola za kompostanu iznimno složena i dugotrajna, Grad Beli Manastir aktivno potiče zbrinjavanje biorazgradivog otpada na mjestu nastanka putem kućnih kompostera, koji su za tu priliku nabavljeni i podijeljeni zainteresiranim građanima.
– Kako bi se smanjio udio biorazgradivog otpada u miješanom komunalnom otpadu te smanjila njegova količina na gradskom odlagalištu, Grad Beli Manastir pokrenuo je projekt "Mala škola kompostiranja". Cilj projekta je educiranjem i informiranjem građana o važnosti kompostiranja ojačati svijest i ulogu građana u očuvanju i rješavanju problema okoliša, potaknuti građane da djeluju na uspostavljanje prirodnog kružnog toka tvari u prirodi kroz kompostiranje, odnosno korisno zbrinjavanje biološko-organskog otpada te tako doprinijeti smanjenju volumena otpada na Gradskom odlagalištu za 10 do 15 posto – objašnjavaju u Gradskoj upravi.
Na odabranim lokacijama u gradu bit će postavljeni ogledni primjeri procesa kućnog kompostiranja s informativnim pločama o tijeku kompostiranja. Prva planirana lokacija je u Ulici Petra Preradovića, a u dogledno vrijeme isto će uslijediti na još tri lokacije – u prigradskim naseljima Branjin Vrh, Šumarina i Šećerana.
Pomozimo prirodi
Organski otpad čini više od 30 posto ukupnog otpada u kućanstvu. Izdvajanjem organskog otpada štedi se prostor deponija i smanjuje se onečišćenje okoliša. Neadekvatnim zbrinjavanjem zelenog otpada potiču se procesi truljenja, što dovodi do stvaranja neugodnih mirisa. Također, paljenjem zelenog otpada stvara se dvostruka šteta – bespotrebno se troši kisik i onemogućuje se povratak hranjivih tvari u tlo. Kompostiranjem iz organskog otpada nastaju vrijedne organske tvari koje poboljšavaju strukturu tla, pomažu zadržavanju vlage, tlo čine prozračnijim, povećavaju mikrobiološku aktivnost tla, obogaćuju ga hranjivim sastojcima te povećavaju otpornost biljaka na nametnike i bolesti.
Građanima se preporučuje kompostiranje biootpada bogatog ugljikom kao što je pokošena trava, lišće, uvelo cvijeće, korov, usitnjene grančice i pepeo drvenog ugljena ili drva. Preporučuje se i kompostiranje biootpada bogatog dušikom kao što su sirovi ostaci povrća, kora krumpira, ostaci voća, usitnjena kora agruma, talog kave, ostaci čaja i ljuske jaja.
Ne preporučuje se kompostiranje osjemenjenih korova, lišća oraha, bolesnih biljki, otpadaka kuhanih jela, mesa, kostiju, velike količine novinskog papira, časopisa u boji, pelena, izmeta, ostataka duhana, sadržaja vrećica iz usisavača i pepela kamenog ugljena. Zbog spore i teške razgradnje nije preporučljivo odlaganje čepova od pluta, ljuski oraha i češera. Kompostirati se ne smiju otpaci koji sadrže kemikalije, primjerice lijekovi, ulja, plastična ambalaža, bojeno impregnirano drvo i stiropor.
