Izvršni odbor
Uoči predsjedanja Hrvatske Europskom unijom i nove financijske perspektive koja čeka Europu nakon 2020. godine, na Izvršnom odboru Hrvatske zajednice županija razgovaralo se o aktualnim europskim temama
Prijedlog višegodišnje financijske perspektive Europske unije za razdoblje 2021. – 2027., koji je predstavila Europska komisija, previđa smanjenje sredstava za Kohezijsku i Zajedničku poljoprivrednu politiku. Ovakva preraspodjela predstavlja direktan negativan utjecaj na europske poljoprivrednike i građane u ruralnim područjima.
Uoči predsjedanja Hrvatske Europskom unijom i nove financijske perspektive koja čeka Europu nakon 2020. godine, na Izvršnom odboru Hrvatske zajednice županija razgovaralo se o aktualnim europskim temama. Župan Dubrovačko-neretvanske županije Nikola Dobroslavić, koji je imenovan glavnim izvjestiteljem Europskog odbora regija za financijski okvir nakon 2020., predstavio je osnovne odrednice proračuna koji će definirati desetljeća pred nama, izvijestili su iz Hrvatske zajednice županija.
"Značajna smanjenja u područjima koja kontinuirano dokazuju svoju europsku dodanu vrijednost i koja predstavljaju najvidljivije europske politike kod europskih građana imala bi dugoročno vrlo negativne posljedice na rast i razvoj europskih regija jer se u pitanje dovodi postizanje jednog od najvažnijih europskih ciljeva, a to je ekonomska, socijalna i teritorijalna kohezija“, upozorava Dobroslavić.
Podsjetimo, Kohezijska politika omogućuje smanjenje nejednakosti između europskih regija, a osobito doprinosi onima koje su već suočene s već izrazito značajnim demografskim teškoćama. Ovakav prijedlog novog financijskog okvira upućuje na smanjenje korištenja potencijala Poljoprivredne, odnosno Kohezijske politike u promicanju ulaganja koja ostvaruju pozitivan učinak na okoliš i borbu protiv klimatskih promjena što je prioritet u djelovanju ne samo na europskoj, već i globalnoj razini. Komisija novim Okvirom predlaže i veći postotak u vlastitom sufinanciranju korisnika projekata, što za lokalne i regionalne jedinice predstavlja velik udarac jer nemaju financijski kapacitet za osiguranje potrebnih sredstava. "Smatramo da prijedlog VFO-a nakon 2020. godine, treba prije usvajanja doraditi i poboljšati kako bi mogao ispuniti očekivanja građana Europske unije kao i potrebe lokalne i regionalne samouprave“, zaključio je Dobroslavić.
Predsjednik Hrvatske zajednice županija i šibensko-kninski župan Goran Pauk pohvalio je aktivnosti Europskog parlamenta u radu s mladima te pozvao sve članice Zajednice da se aktivno uključe u programe Euroscola i Škola ambasador Europskog parlamenta. O važnosti participiranja mladih govori kampanja Ovaj put glasam za predstojeće europske izbore koji će se održati 26. svibnja 2019., a predstavila ju je Violeta Simeonova, voditeljica Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj. Istaknula je da se politički angažman mladih temelji na borbi protiv nezaposlenosti, poticanju gospodarstva i rasta, socijalnim pravima, zaštiti potrošača i sigurnosti hrane, borbi protiv terorizma, zaštiti okoliša i klimatskih promjena te zaštiti osobnih podataka.
Župani su podržali i Virtualni ženski poduzetnički centar, nevladinu asocijaciju Hrvatske za promicanje poduzetništva, posebice u žena. Direktorica Centra Sanela Dropulić izrazila je zadovoljstvo učinkovitom suradnjom s lokalnim vlastima u pravcu promicanja poduzetništva i boljeg razumijevanja međusobnih odnosa te pozvala županije da se aktivno uključe u inicijativu. Trenutno tri županije nose status Županija – prijateljica ženskog poduzetništva, a to su Međimurska, Krapinsko-zagorska i Varaždinska županija.
Usuglašeni su i stavovi oko aktualnih zakona u javnim savjetovanjima te dogovoreni budući projekti Hrvatske zajednice županija.
