Iza nas je 2018. godina koja je u Sisačko-moslavačkoj županiji obilježena velikim vijestima poput početka gradnje Središnjeg paviljona sisačke bolnice, privatizacije Petrokemije itd. Povod je to i za razgovor sa županom Ivom Žinićem.
Kako ocjenjujete 2018. godinu?
Na početku čitateljima Večernjeg lista čestitam Novu godinu i želim puno sreće, zdravlja, veselja i uspjeha u 2019. godini. A za 2018. godinu mogu reći kako je to doista bila jedna od uspješnijih za našu županiju. Najveći iskoraci vide se na području zdravstvene zaštite, što se prije svega odnosi na početak gradnje Središnjeg paviljona Opće bolnice dr. Ivo Pedišić Sisak, čime će se omogućiti kvalitetnija medicinska zaštita i skrb za sve žitelje županije, ali i šire. Također velika ulaganja su bila u domove zdravlja kako bismo poboljšali primarnu zdravstvenu zaštitu. Otvoren je dom za starije u Glini kojim je useljavanje korisnika te prelaskom u sustav socijalne skrbi, nakon gotovo 27 godina, završio organizirani oblik smještaja prognanika, povratnika i izbjeglica u Republici Hrvatskoj. Godina je obilježena uspjesima i na području obrazovanja i kulture raznim projektima kao što su otvorenje Interpretacijskog centra baštine Banovine u Petrinji. Darovanjem objekta Domobranske vojarne u Lađarskoj od Ministarstva državne imovine dobili smo prostor za znanstveni, kulturni i obrazovni centar Sisačko-moslavačke županije kao budućeg mjesta centara kompetencija za elektrotehniku, robotiku, solarne i svemirske tehnologije. Sa Zagrebačkim sveučilištem potpisan je ugovor o gradnji studentskog doma u Petrinji. Napomenuo bih i dovršetak gradnje i početak rada Osnovne škole Zorke Sever u Popovači, najmodernije škole u Republici Hrvatskoj, dovršetak školsko-sportske dvorane u Glini te ulaganja u školstvo energetskom obnovom ustanova, zatim nabavkama tableta, pametnih ploča i programima zdrave prehrane.
Puno se očekuje i od Poduzetničkog inkubatora PISMO u Novskoj?
Da, Sisačko-moslavačka županija postaje središtem gaming industrije u Hrvatskoj, što je dokazala projektom “Inkubator PISMO” u Novskoj koji smo pokrenuli prošle godine. Osnovni cilj je ovom industrijom zadržati mlade, stvoriti uvjete za budućnost opstanka na ovim prostorima jer svi znamo kojom brzinom raste digitalna industrija. Važno je također napomenuti kako je 2018. obilježila i dokapitalizacija Petrokemije, čime je povećana vrijednost tvrtke, sačuvana radna mjesta i stvoreni uvjeti za dugoročni održivi razvoj ove najveće kompanije u našoj županiji. Na kraju, istaknuo bih posjet predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović koji također daje nadu da će se riješiti određeni problemi i nastavak provedbe započetih i pokretanje novih projekata za još bolje sutra. No, ono o čemu javnost progovara ovih dana je sisačka rafinerija. Naime, važno je istaknuti kako tehnologija prerađivanja mora ići u korak s vremenom, a to iziskuje velike promjene. Nažalost, to se nije dogodilo u zadnjih nekoliko godina. Eventualnim gašenjem zastarjelih pogona rafinerije, otvara se mogućnost proizvodnje drugih održivih i ekonomski isplativih djelatnosti. Dođe li do toga, vjerujem da će i dalje većina radnika uz prekvalifikacije ostati raditi, a na tome ću i te kako inzistirati.
Kakva će 2019. biti za građane Sisačko-moslavačke županije? Kreće li nabolje, jesu li vremena krize iza nas?
– Proračun Sisačko-moslavačke županije za 2019. godinu donesen je krajem studenog 2018. godine bez problema i istaknuo bih kako je veći nego prošlogodišnji za gotovo sto milijuna kuna i iznosi 893 milijuna kuna, uključujući i sve zdravstvene i socijalne ustanove u Sisačko-moslavačkoj županiji, dok izvorni proračun same županije iznosi 360 milijuna kuna. Moji suradnici i ja želimo da ta sredstva koja su na raspolaganju županiji budu upotrijebljena na najbolji mogući način. Najveći dio predviđen je za zdravstvo i školstvo u kojima imaju i nekoliko velikih projekata, ali očekuju se i velika ulaganja u području poljoprivrede i turizma. Istaknuo bih da će proračun uskoro biti rebalansiran ponajprije zato što očekujemo nove projekte koji će se realizirati razvojnim sporazumima s Karlovačkom i Zagrebačkom županijom te bi se tada proračun mogao povećati na milijardu kuna.
Koji su glavni projekti koji će se realizirati putem proračuna SMŽ-a te ustanova i tvrtki u vlasništvu Županije?
Kada je riječ o tim razvojnim projektima koji su planirani u 2019. godini, spomenuo bih Centar za istraživanje i proizvodnju baterija za električna vozila u Glini, Hrvatsku kuću vina, odnosno prodajno-degustacijsko-edukacijski centar za vinarstvo u Voloderu, Kongresni centar u sklopu Lječilišta Topusko, ali i projekt “100 plastenika” za sva obiteljska poljoprivredna gospodarstva koja ne zadovoljavaju ekonomsku veličinu OPG-a i ne mogu se prijaviti za mjere ruralnog razvoja. Kao i prijašnjih godina, i ove imamo plan ostati pri samom vrhu u povlačenju sredstava iz fondova Europske unije.