Siva ekonomija, nesređeno tržište i veliki uvoz, manjkav registar proizvođača, neusklađenost laboratorija i nedostatne kontrole, samo su neki od problema pčelara koji zahtijevaju hitnu intervenciju države, poručili su jučer na konferenciji za novinare iz Grupacije pčelarstva HGK. Član grupacije Ivan Bračić kazao je da ukupan pčelarski kolač u Hrvatskoj vrijedi 500 milijuna kuna. No svega 100 milijuna kuna ostvari se legalnim kanalima, dok čak 400 milijuna kuna ili 80% meda i drugih pčelinjih proizvoda prođe “ispod radara”, mimo porezne kontrole i kontrole kvalitete, čemu je razlog i to da samo RH i Mađarska primjenjuju punu stopu PDV-a na pčelinje proizvode.
– Zbog svega toga ispada da ne znamo kamo odlazi 8400 tona domaćeg meda – rekao je ističući da situaciju dodatno otežava i svega 10% od oko 15.000 domaćih pčelara upisanih u registar proizvođača. Veliki proizvođači i prerađivači, poput njegova PIP-a, mogu, naime, otkupljivati med samo iz registriranih sustava pa se događa da se i oni koji žele podržavati kvalitetnu domaću proizvodnju moraju okretati uvozu kako bi odgovorili na potražnju. Lani se tako iz Hrvatske izvezlo samo 380, a uvezlo 1300 tona ili gotovo četiri puta više meda, mahom iz Španjolske, Kine i Poljske.
– Svaka Vlada kroz svoje institucije mora pomoći da pčele i pčelari opstanu jer nema uravnoteženog ekosustava bez pčela i nema kvalitetne proizvodnje u poljoprivredi jer one su najzahvalniji oprašivači – poručio je Bračić.
Iz Grupacije pčelarstva čijih 13 članova, kako se tvrdi, pokriva 90% legalnog tržišta meda spočitavaju i kako laboratoriji u kojima se analizira kvaliteta nisu dostatno opremljeni, metode evaluacije nisu certificirane, a parametri analize nisu međusobno usporedivi. Zbog svega toga traže deklariranje porijekla meda po državama, umjesto da je iz EU i non-EU te da dokument o dobroj proizvođačkoj praksi dobije status vodiča s obvezujućim odredbama.