Darovnica kralja P. Krešimira
Iz godine 1069., iz razdoblja uspostave prve hrvatske države, datira i prvi pisani povijesni podatak o Viru
U programu proslave Dana Općine Vir 29. kolovoza i blagdana glavosijeka svetog Ivana Krstitelja, zaštitnika virske općine, posebno će se obilježiti 950. godišnjica prvog povijesnog spomena otoka Vira. Tako godine 1069., iz razdoblja uspostave prve hrvatske države, datira i prvi pisani povijesni podatak o Viru, kada se otok spominje u darovnici kralja Petra Krešimira IV., pisanoj u kraljevskom Ninu te poznatoj pod nazivom Mare nostrum Dalmatikum (More naše dalmatinsko).
Darovnica riječima svjedoči o „darovanju otoka Mauna s čije istočne strane leži otok koji narod Slavena zove Vir“, a poklanja se benediktinskom samostanu svetog Krševana u Zadru. Istaknuli su ovo s Vira i dodali da, iako prije dvije tisuće godina Vir pouzdano nije bio otok, a po svemu sudeći ni u kasnijim razdobljima, takvim ga prije 950 godina prikazuje Mare nostrum Dalmatikum.
U spomenutoj darovnici stoji: “…cui ex orientali parte adiacet insula, que in uulgari Sclauonico Ueru nuncupatur.”
Iako je riječ o prvom povijesnom i dokumentiranom spominjanju otoka Vira, njegova prošlost nije tada prvi put zabilježena niti je Vir tek tada imao organiziran život. Još od prahistorijskih vremena kada je šumovito virsko kopno s brojnim izvorima pitke vode bilo idealno za lov na divljač, u prvom redu jelene i divlje svinje, do željeznodobnih nalaza na cijelom području Vira, Privlake, Vrsi i Nina, u ovom dijelu suvremene Zadarske županije njegovi stanovnici kontinuirano dijele životne radosti i tegobe – istaknuli su iz virske lokalne uprave, te dodali da je Nin bio prvo povijesno liburnsko, potom rimsko i kasnije hrvatsko urbano središte čiji su prirodni nastavci Privlake i Vira uvjetovali suradnju i suživot na cijelom području, a to potvrđuje i pogled na cijelo povijesno razdoblje kasnijeg srednjovjekovlja i novijeg doba.
