Briga za bolji život na otocima u Splitsko-dalmatinskoj županiji
Županija ima 74 otoka i 57 hridi i grebena. Veličinom i naseljenošću izdvaja ih se pet: Čiovo, Šolta, Brač, Hvar i Vis, a naseljeno ih je još šest: Mali i Veli Drvenik, Sv. Klement, Šćedro, Biševo i Sv. Andrija
Naši su otoci ovih dana u središtu pozornosti.
U Hvaru je održana prva, povijesna sjednica Vlade na jednom otoku, što osobito raduje Blaženka Bobana, župana Splitsko-dalmatinske županije koja na svom području ima 74 otoka i 57 hridi i grebena.
Veličinom i naseljenošću izdvaja se njih pet: Čiovo, Šolta, Brač, Hvar i Vis, a naseljeno je još šest otoka: Veli Drvenik, Mali Drvenik, Sv. Klement, Šćedro, Biševo i Sv. Andrija. Svjestan brojnih poteškoća s kojima se suočava otočno stanovništvo, koje je sve malobrojnije, Boban je brojnim županijskim odlukama nastojao olakšati život otočnom stanovništvu, od subvencije brodskih linija, gradnje infrastrukture, poticanja gospodarstva pa do socijalnih mjera.
– Županija na državnoj brzoj brodskoj liniji “Rogač-(Stomorska-Milna)-Split i obrnuto“ sufinancira dvostruko veću učestalost putovanja na relaciji Split-Rogač i omogućava otočnom stanovništvu svakodnevni odlazak i povratak. Također, Županija plaća sva putovanja na relaciji Milna-Rogač koja povezuje dva otoka. Stvorene su pretpostavke da ljudi ostanu živjeti na otocima, a rade i školuju se u Splitu. Godišnje se za tu namjenu izdvaja gotovo dva milijuna kuna – kaže Boban koji je u ime svih župana o otočkoj problematici govorio i na sjednici Vlade u Hvaru.
Novih 250 milijuna kuna
Županijska Lučka uprava od 2015. do 2018. u otoke je uložila velika sredstva, ukupno 108,5 milijuna kuna. U uređenje dijela obale Vlačica u Supetru na Braču 15 milijuna kuna, za uređenje luke u Rogaču 6,8 milijuna kuna, za radove na obali u Starogradskom zaljevu 14, 3 milijuna kuna.
U Jelsi je uređen lukobran vrijednosti 8,8 milijuna kuna. Na istočnoj strani obale luke Hvar, produljuje se operativna obala luke što stoji 12,3 milijuna kuna. S južne strane luke Vis rekonstruira se obalni zid za 8,2 milijuna kuna. U uređenje obale u Pučišćima je uloženo 14 milijuna kuna, a u uređenje glavnog lukobrana Makarska 11 milijuna kuna, dok je za gradnju trajektnog pristaništa u Solinama u Trogiru izdvojeno 18,1 milijun kuna. U 2018. planiraju investirati još 250 milijuna kuna. Riječ je o Bolu, Stomorskoj, Sućurju, Drveniku, Omišu, Krilu Jesenicama i Kaštel Starom.
Županija je radila i na poboljšanju cestovne infrastrukture na otocima, najviše na Braču, Hvaru i Visu. Nakon gradnje i puštanja u promet Čiovskog mosta, ostao je problem glavne otočne ceste.
– ŽUC je pripremio i dokumentaciju za izgradnju nove Glavne otočne ceste na otoku Čiovu, za tri dionice ukupne duljine oko četiri kilometra. Kako je riječ o skupoj investiciji, traži se potpora Hrvatskih cesta jer cesta se nastavlja s novog mosta do Okruga koji je najgušće naseljen dio otoka. ŽUC planira do turističke sezone 2019. sagraditi oko 700 metara dijela dionice u centru Okruga. Počelo je rješavanje imovinsko-pravnih odnosa. Zemljište će biti skuplje nego samo građenje! Planira se u imovinsko-pravne odnose uložiti ukupno oko sedam milijuna kuna od čega bi polovicu iznosa dala Općina Okrug, a za građenje je planirano oko pet milijuna kuna – najavljuje Boban.
Županijska agencija RERA pomogla je otočanima u privlačenju sredstava iz fondova EU u brojnim projektima.
– U integriranom projektu obnove Starogradskog polja, financiranom iz sredstava EU, uz Županiju kao nositelja i JU RERA, sudjeluju Stari Grad i Općina Jelsa, a ukupna vrijednost projekta je 3,7 mil kn. Izradit će se kompletna projektna dokumentacija kao podloga za prijavu na natječaj EU za infrastrukturno uređenje.
RERA je s otočnim partnerima ili nositeljima aktivnosti na otocima provodila više projekata koji se odražavaju na gospodarske, turističke, ekološke ili društvene aktivnosti na našim otocima ukupne vrijednosti 14,150.000 eura. RERA u suradnji sa Županijom, Lučkom upravom Split, Ministarstvom pomorstva prometa i infrastrukture i Gradom Komižom također vodi projekt vezan za Ribarsku luku Komiža, što je jedan od naših prioriteta jer osigurava ribarsku logistiku na otvorenom moru koja je neophodna našim ribarima – nabraja Boban.
Imaju prednost
Osim toga, Županija dodjeljuje potpore u obliku subvencionirane kamatne stope jedinicama lokalne samouprave, te LAG-ovima i FLAG-ovima s područja Splitsko-dalmatinske županije koji su u svrhu ostvarenja projekata iz fondova EU podignuli kredit u poslovnoj banci ili HBOR-u za izradu projektne dokumentacije koja je preduvjet apliciranja. Valja spomenuti i županijsku Javnu ustanovu “More i krš” koja obavlja djelatnost zaštite, očuvanja i promocije zaštićenih područja naše županije, kakvih na otocima ima 16, a od 2013. godine brine se i o očuvanju područja Europske ekološke mreže Natura, 2000 kojih je šezdesetak. U tu je svrhu razvila i niz projekata.
– Otoci kao i ranjive skupine u natječajima imaju prednost u kriterijima bodovanja – poručuje Boban i iznosi za primjer Program potpore osnivanju i razvoju malog gospodarstva. Potpora za žitelje s otoka iznosi 80 posto.
