Gradonačelnik Đakova Marin Mandarić govori o sadašnjim i budućim projektima
Plan je u Kuševcu graditi društveni dom i dječji vrtić na prostoru uz tamošnju osnovnu školu
Iza gradonačelnika Marina Mandarića tri su godine na čelu Đakova. Suočava se trenutačno s koronakrizom koja je pogodila i njegov grad...
Kako se Grad Đakovo nosi s koronakrizom?
Unatoč tome što smo se od početka pojave koronavirusa u Hrvatskoj uspješno branili od širenja zaraze, ovih je dana, nažalost, ona stigla i na naše područje. Još smo koncem ožujka donijeli niz mjera u svrhu pomoći gospodarstvu i građanima Grada Đakova uslijed epidemije, "teških" gotovo tri milijuna kuna. Svjestan sam da su mjere jedinica lokalne samouprave često vatrogasne, a u ovom slučaju svakako su samo mjere ublažavanja posljedica cjelokupne situacije. Vjerujem da dodatnim naporima svi, pa tako i politika svojim odlukama, možemo doprinijeti bržem oporavku i povratku na dobar put kojim smo krenuli u našem gradu. Vjerujem, također, i da svaka kriza otvara vrata nekim novim pristupima i mogućnostima. Dodatne mjere za pomoć gospodarstvu i građanima su nužne. Proračunski se prihodi smanjuju te je u tijeku nužni rebalans proračuna Grada Đakova. Upravo u ovom trenutku idemo u smjeru pomoći svima onima koji su zbog protuepidemijskih mjera i usporavanja gospodarskih aktivnosti ostali nezaposleni.
Kako pomažete gospodarstvenicima i poljoprivrednicima?
Novonastala situacija s koronavirusom zahtijeva dodatne intervencije u gospodarstvu iz proračuna. Za mjere u gospodarstvu u ovoj godini bit će osigurano 1,6 milijuna kuna, a svakako je potrebno spomenuti i potpore za poljoprivredu koje također za ovu godinu iznose milijun kuna. Kad se podvuče crta, naši gospodarstvenici i poljoprivrednici ove će godine dobiti 2,6 milijuna kuna gradskih potpora. Plan je, treba istaknuti, rebalansom proračuna još povećati sredstva za potpore gospodarstvu.
Imate i paket mjera za mlade...
Grad je svoje dobro fiskalno stanje, osim sve većim planom i realizacijom proračuna, iskazao i stalnim podizanjem izdvajanja za različite skupine građana – od povećanja učeničkih i studentskih stipendija, naknada za novorođene, ne treba zaboraviti prvi put uvedene jednokratne isplate po 500 kuna srednjoškolcima, sufinanciranja i boravka djece kod dadilja, ukidanja poreza na potrošnju ugostiteljima i drugo, pa sve do sufinanciranja kamata na stambene kredite od po 1 posto, a toliko ih sufinancira i Osječko-baranjska županija. Navedena izdvajanja za kvalitetu življenja u Gradu Đakovu bila su nužna i u razdobljima kada je fiskalna proračunska situacija bila dvostruko lošija, tj. i u mandatima prethodnih vlasti, no one to nisu prepoznale. Osnovni uvjeti za donekle normalan život moraju svakoj politici biti prioritet, neovisno o težini situacije.
Kakva je financijska situacija u Gradu?
Pametnim i racionalnim izvršenjem proračuna Grad Đakovo je krajem 2019. jednokratno u cijelosti zatvorio naslijeđeno kreditno zaduženje u iznosu od 7,7 milijuna kuna, iako se razmišljalo o tome da se ide u refinanciranje starog kredita i smanjenje troškova plaćanja kamata. Saznanjem da će najavljivani Intervencijski plan, gdje Grad mora osigurati učešće, biti pomaknut na sljedeće financijsko razdoblje projekata EU, odlučeno je da kredit u potpunosti zatvorimo. Grad danas nema nikakvih zaduženja i unatoč novonastaloj situaciji, uz ovakav način vođenja Grada, građani se ne moraju bojati za funkcioniranje grada i gradskih ustanova. Gradske financije su stabilne.
Fokusirali ste se i na nekretninsku politiku?
Godinama Grad Đakovo pasivno promatra kako vrijedni, ne samo gospodarski, nego i kulturni objekti propadaju. Simboli su oni politike koja je do prije nekoliko godina dopuštala da se sve događa krivnjom nekog drugog, a ne njih samih. Mi smo željeli to promijeniti. Grad Đakovo do sada je bio loš gospodar svoje imovine – mjerodavan popis ne postoji te je još puno posla pred nama da se i ta stavka dovede u red – i građani nemaju realan uvid u činjenicu da Grad u svom vlasništvu nema ni dovoljno kvalitetnih objekata, ni dovoljno namjenske površine za realizaciju projekata i potreba društva u cjelini, od ustanova do razvoja gospodarstava kroz zone ili centre/inkubatore. Za sve to nužne su bile višegodišnje pripreme.
Jesu li na pomolu konkretni projekti kada je riječ o prenamjeni nekretnina?
Već sam u nekoliko navrata govorio o namjeni objekata koji su prešli u naše vlasništvo. Kuća Reichsmann najatraktivniji je i kulturno-povijesno najvredniji objekt. Prije konačnog donošenja odluke o namjeni objekta moramo se pozabaviti pripremom dokumentacije, a da bismo je ishodili, nužno je utvrditi stanje. Tako smo krenuli u korake geodetskog snimanja i izradu konzervatorske studije nakon čega ćemo moći govoriti o namjeni. U promišljanju namjene vodimo se izvornošću i vrijednošću samog objekta te smatramo da bismo društvenom i kulturnom namjenom mogli zadovoljiti potrebe za kvalitetnim prostorom Gradske knjižnice i čitaonice, nadoknaditi nedostatak galerijskog prostora, osigurati primjeren prostor za Turističku zajednicu Grada Đakova ili informativni turistički centar itd. Sredstva za realizaciju bilo kakvih planova mogu se osigurati i iz brojnih drugih izvora, a ne samo iz proračuna Grada Đakova, ali tek kada napravimo sve gore navedene predradnje. Nekretninsku politiku provodimo promišljajući dugoročno. Valja danas promisliti što će nam trebati sutra, za deset, dvadeset, pa i pedeset godina. Postoji još nekoliko nekretnina i zemljišta na našem području koji su od strateške važnosti za budući razvoj Grada i takve lokacije treba "zauzimati". Da se ranije ovako promišljalo, vjerojatno bismo imali riješeno pitanje glazbene škole, ekonomske škole i drugog. Moram ovdje reći da smo upravo napravili velik iskorak. U Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, ministrica Vesna Bedeković i ravnatelj SAFU-a Tomislav Petric svečano su uručili ugovor za gradnju Centra za socijalnu skrb Đakovo ravnateljici Dubravki Petrović, ukupne vrijednosti 15,2 milijuna kuna. Ponosno mogu istaknuti da se rješenje ovog pitanja tražilo godinama, a sad je napokon pronađeno zahvaljujući suradnji svih dionika, od Grada do resornih ministarstva.
Koji su najvažniji projekti u prigradskim naseljima?
Ravnomjeran razvoj Grada Đakova, što podrazumijeva sva pripadajuća naselja, politika je kojom se vodimo od samog dolaska na vlast. Naselja u okruženju jednako kao i svi dijelovi grada zaslužuju osnovne uvjete za kvalitetan život te razvoj društva i gospodarstva. Sustav dovoda vode i odvodnje koji se povijesnim projektom Aglomeracija Đakovo obnavlja i gradi osigurava suvremene komunalne uvjete građanima. Uspješno je, naime, započeta realizacija Aglomeracije Đakovo, čija ukupna vrijednost premašuje 267 milijuna kuna. Ulaganja u ostalu komunalnu infrastrukturu, od rasvjete, uređenja okoliša, rekonstrukcije i gradnje cesta te nogostupa do objekata opće društvene namjene neće stati, bez obzira na okolnosti. Plan je u Kuševcu graditi društveni dom i dječji vrtić na prostoru uz tamošnju osnovnu školu. Ta zgrada planirana je kao budući društveni centar naselja koji bi u svom sastavu imao prostorije za djelovanje KUD-a, mjesnog odbora, dvoranu s 250 mjesta te vrtićki prostor za dvije skupine, odnosno 40-ak mališana. U Selcima Đakovačkim također će se graditi društveni dom s vrtićem, za što je ugovoreno projektiranje. U Đurđancima je plan sagraditi igralište za potrebe škole i mještana.
Uvodite i Gradsku riznicu, a u tijeku je i izrada Strategije pametnog grada?
Paralelno s uvođenjem Gradske riznice u izradi je i Strategija pametnog Grada Đakova, a i u ovom se primjeru, imajući na umu situaciju s koronavirusom, pokazuje se da je e-gradska uprava ne samo poželjna, već i neophodna za buduće funkcioniranje Grada. Početkom 2021. godine očekujemo velik iskorak u ovakvom načinu funkcioniranja Grada Đakova. Otvoren i transparentan proračun, registar ugovora, savjetovanje s javnošću kod općih akata, što se nikad ranije nije provodilo, doprinose transparentnosti rada ove gradske uprave. Idući korak je otvoreni žiro račun, gdje će građani moći vidjeti svaku uplatu i isplatu.
