Obilježena 25. obljetnica rušenja franjevačkog samostana u Karinu
Nakon oslobađanja Karina u Oluji počela je desetogodišnja obnova samostana koji je posvećen 2. kolovoza 2006. godine.
U Donjem Karinu kod Obrovca obilježen je spomendan rušenja franjevačkog samostana i crkve Bezgrešnog Začeća BDM. Pobunjeni Srbi na tada okupiranom prostoru u znak odmazde za VRO Maslenica 13. veljače 1993. opljačkali su i razrušili crkvu i franjevački samostan u Karinu – zaštićeno kulturno dobro. Nakon oslobađanja Karina u Oluji počela je desetogodišnja obnova samostana koji je posvećen 2. kolovoza 2006. godine.
Zahvala dobročiniteljima
Svečano misno slavlje za domovinu i poginule hrvatske branitelje u samostanskoj crkvi predvodio je zadarski nadbiskup monsinjor Želimir Puljić, uz sudjelovanje velikog broja svećenika Zadarske nadbiskupije i franjevaca provincije Presvetog Otkupitelja.
Spomendanu rušenja franjevačkog samostana u Karinu nazočili su zapovjednik Zapovjedništva za potporu OSRH general bojnik Mladen Fuzul, župan Zadarske županije Božidar Longin, zamjenik župana Šime Mršić, gradonačelnici Zadra, Benkovca i Obrovca, načelnici susjednih općina, izaslanstva Hrvatske vojske i policije, udruga proisteklih iz Domovinskog rata te brojni drugi uzvanici. Nakon mise, u predvorju samostana otkrivena je spomen-ploča koja je postavljena u povodu 25. obljetnice razaranja crkve i samostana. U prigodnom govoru fra Joško Kodžoman, provincijal franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja, vojno-redarstvenu operaciju Maslenica naveo je kao primjer iskrenog domoljublja te hrabrosti i odlučnosti sudionika.
– S posebnim se pijetetom na ovom svetom i simboličnom mjestu sjećamo svih naših 127 poginulih domoljuba tijekom VRO Maslenica, svih koji su u tim danima zadobili tjelesne i duševne rane. Hvala svoj našoj braći čije trude uživamo – rekao je provincijal Kodžoman i iskazao nadu da će u idućim godinama samostanu biti vraćen i vrijedni inventar koji je opljačkan prije rušenja. Kodžoman je zahvalio svima koji su pomogli obnovu samostana nakon Domovinskog rata – Vladi RH, upravi franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja na čelu s tadašnjim provincijalom Tolićem, bivšem gvardijanu Samodolu, Konzervatorskom odjelu u Zadru, osobito Miljenku Domjanu, kao i brojnim drugim dobročiniteljima.
Ponovno obnovljen
Franjevački samostan Blažene Djevice Marije u Karinu podignut je u 15. stoljeću, na ruševinama benediktinske opatije, sagrađene u 9. stoljeću. Kameni križ od pletera u zidu samostanskog hodnika svjedoči o dobu hrvatskih narodnih vladara i karinskih Lapčana. U tom kraju naseljavaju se u 15. stoljeću franjevci. Franjevci su ostali u Karinu i nakon turskog osvajanja. Godine 1560. fra Blaž dobio je dozvolu od kliškog sandžak-bega da popravi „kloštar” sv. Marije kod tvrđave Karina. Na početku Kandijskog rata (1645. – 1669.) samostan je razoren. Temeljitu obnovu doživio je tek početkom 18. stoljeća. Za vrijeme Domovinskog rata srušen je do temelja i ponovo obnovljen.
