Malo poznati detalji iz hrvatske povijesti
Zbirka “Popijevke” Vinka Žganca jedan je od glavnih dokaza pripadnosti Međimurja ostatku hrvatskih zemalja
– Kad su velike sile radile nacrte kako će izgledati tadašnja Europa, zahvaljujući našoj kulturi, baštini i narodnoj volji Međimurje je ucrtano u granice Hrvatske, a ne neke druge države. Iz ovog su kraja i Zrinski otišli braniti Siget, a da nisu uspjeli, pitanje je kako bi izgledala današnja Europa. I u novijoj hrvatskoj povijesti naši su branitelji učinili da međimurska vojarna bude prvi vojno oslobođeni objekt u Hrvatskoj, što je definiralo tijek Domovinskog rata. Kontekst naroda izuzetno je važan ne samo za Međimurje, već za Hrvatsku i Europu – istaknuo je međimurski župan Matija Posavec na svečanoj akademiji u povodu spomendana sjedinjenja Međimurja s maticom zemljom.
Hrvatski je sabor 2005. godine na inicijativu tadašnjeg saborskog zastupnika Dragutina Lesara 9. siječnja proglasio spomendanom. Međimurje je, dodao je župan, po mnogočemu posebno i jedinstveno.
– Ovim je krajem prije 160 godina prolazila prva željeznička pruga, u gradu Čakovcu je bila postavljena možda i prva električna rasvjeta, a prvi je naftovod bio na području grada Mursko Središće. I u prošlosti je Međimurje, baš kao što je to i danas, u hrvatskim okvirima bilo posebno – dodao je.
Obilježavanjem spomendana odajemo počast nekolicini znanih Međimuraca koji su učinili sve što je bilo u njihovoj moći da Međimurje vrate matici zemlji i učine ga jednim od najljepših kutaka Lijepe Naše", rekao je predsjednik Skupštine Međimurske županije Mladen Novak.
– Međimurci su oduvijek sačuvali svoju samosvijest i nacionalnu pripadnost te je zbog toga riječ sjedinjenje puno prikladnija – zaključio je izaslanik predsjednika Hrvatskoga sabora i Vlade saborski zastupnik Dražen Srpak.
U Vratišincu su se prisjetili dr. Vinka Žganca, koji je dao nemjerljiv doprinos pripojenju Međimurja matici zemlji. Malo je poznato da su “Hrvatske pučke popijevke iz Međimurja” Vinka Žganca odigrale ključnu ulogu na mirovnoj konferenciji u Versaillesu. To djelo bilo je jedno od glavnih dokaza pripadnosti Međimurja ostatku hrvatskih zemalja.
– Dr. Vinko Žganec bio je hrvatski etnomuzikolog, melograf i akademik te jedan od najvećih hrvatskih zapisivača narodnih plesova, pjesama, obreda i običaja, rođen u Vratišincu. Svojim životom na mnoge je načine iskazivao ljubav prema voljenom Vratišincu i Međimurju – rekao je Zdravko Mlinarić, načelnik općine Vratišinec.
U Versaillesu je 1920. potpisan Trianonski mirovni sporazum kojim je odlučeno da Međimurje postane dio tadašnje Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Međunarodna vojna komisija za razgraničenje je u obzir u procjeni "međimurskog hrvatstva" uzela i Žgančeve zapise.
