Znanstveni skup o velikom slavonskom pjesniku i prosvjetitelju
Puljašić: Kanižlić je i u to teško vrijeme uvidio da se može kad ima znanja, snage i volje
Kanižlić je napravio velik iskorak za slavonsku književnost 18. stoljeća jer je to književnost koja se u to vrijeme tek rađala, za razliku od Dubrovnika, koji je imao vrlo bogatu književnu produkciju već od kraja 15. stoljeća.
Istaknuto je to na predstavljanju pretiska knjige “Sveta Rožalija”, najpoznatijeg djela jednog od najistaknutijih slavonskih pisaca i prosvjetitelja Antuna Kanižlića, u Požegi.
Ubacivao i religioznu liriku
Prema riječima dr. sc. Lahorke Plejić Poje, izvanredne profesorice na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, Slavonija na hrvatskom jeziku nije imala ništa do 18. stoljeća, a kada se i počinje stvarati, to su knjige nabožna, utilitarna karaktera, odnosno moralno-poučne knjige kojima je primarna izvanknjiževna funkcija.
– Kanižlić u svoje molitvenike i katekizme ubacuje nešto od religiozne lirike koja ima i jak estetski poticaj i potencijal i on tu zapravo može parirati dubrovačkim književnicima. Jednako tako čini iskorak i sa “Svetom Rožalijom”, što je neobično jer on nema tu infrastrukturu i živi u okružju u kojemu je vrlo malo pismenih i kulturnog konteksta koji bi iznjedrio takvoga pjesnika – naglasila je profesorica Plejić Poje.
Generalni vikar Požeške biskupije mr. sc. Josip Krpeljević istaknuo je kako je “Sveta Rožalija” izuzetno lijepo i bogato djelo koje ima neke objektivne zapreke kod čitatelja, ponajprije vremenske i jezične, ali i kulturološke. Stoga je pokušao približiti Kanižlića čitateljima.
Došli brojni znanstvenici
– Za svaku je pohvalu pretisak prvoga izdanja iz 1780., ali cilj bi trebao biti da se Antuna Kanižlića vrati u puk jer on svoja djela nije pisao za akademske krugove, nego za široke slojeve naroda koje je trebalo opismeniti i oplemeniti nakon dugog perioda osmanske vladavine – rekao je Krpeljević.
Znanstveni skup u organizaciji Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Požeške biskupije okupio je brojne eminentne znanstvenike iz ovog dijela Hrvatske koji su najbolji poznavatelji Kanižlićeva lika i djela.
Bio je to završni dio lani započete priče posvećene obilježavanju 240. obljetnice smrti velikog pjesnika. Iako se obrazovao u Zagrebu, Beču, Leobenu i Grazu, Kanižlić je s posebnim osjećajem uvijek ostao vezan za svoju rodnu Požegu.
– Ponosan sam što sam gradonačelnik grada u kojem je bio i Antun Kanižlić, čovjek koji je i u ono teško vrijeme uvidio i znao da se može kada ima znanja, snage i volje. Ta svjetlost koju je on zapalio i danas tinja, a zahvaljujući ovakvim skupovima, imamo priliku predstaviti bogatstvo kulturne baštine koju ima Slavonija.
I dalje ćemo svakako podržavati sve inicijative kojima se širi znanje o onima koji su Požegu razvijali i koji su je doveli na visoku kulturnu poziciju u Hrvatskoj i šire. Na nama je da taj put njegujemo i na tim temeljima gradimo – rekao je požeški gradonačelnik Darko Puljašić.
