U Donjoj Voći planiraju bolje iskoristiti to što je na njihovu području jedan od najvećih arheoloških bisera u Europi, špilja Vindija, koja je bila zatrpana zemljom gotovo do vrha. Pećina duga 50 metara, široka 28, a visoka deset, bit će dodatno istražena zahvaljujući novim tehnologijama.
– Taj veliki potencijal koji stoji neiskorišten ne možemo pokrenuti drugačije nego ozbiljnim financiranjem pa smo to odlučili odraditi preko EU projekta – objasnio je načelnik Krunoslav Jurgec na predstavljanju projekta “Prehistory Adventure – iskustvena šetnja kroz pretpovijesnu baštinu”, vrijednog 720.000 eura, u Arheološkom muzeju u Zagrebu.
Po špilji u kojoj su prije 35.000 i više godina živjeli neandertalci, o čemu svjedoče ostaci kostiju i životinja koje su lovili, kao i kameno i koštano oružje, nazvana je i poznata varaždinska tvrtka, a sam naziv dolazi od toponima Vinundrija i Vindrija. Jama s vrijednim ostacima, koju je Vindijom nazvao Ivan Kukuljević Sakcinski, nije dovoljno istražena iako je o njoj još 1889. pisao prirodoslovac Dragutin Hirc.
No, da je špilja bila (pre)poznata i prije, govori i podatak da ju je dao prekopati grof Wurmbrandt. On je neke od pronađenih ostataka odvezao u Štajersku. Posjećivao ju je i paleontolog Dragutin Gorjanović Kramberger, koji je otkrio krapinskog pračovjeka. Učitelj Stjepan Vuković 1935. objavio je izvještaj o istraživanju prethistorijskog nalazišta i prvi je odredio prapovijesni slijed kultura. Iskapanja je 1974. nastavio paleontolog i geolog Mirko Malez te zaključio da ostaci kostiju iz dubljih naslaga pripadaju visokorazvijenim neandertalcima, a dio kostiju neandertalcima sličnima ljudima.
Neandertalci u Vindiji su oko 90.000 godina mlađi od onih iz Krapine. Jedan od ciljeva projekta povezivanje je tijeka pretpovijesti od starijeg kamenog do željeznog doba. Žele da špilja postane turistička atrakcija koju će posjećivati i učenici.