Darko Puljašić, gradonačelnik Požege:
Projektima u 2018. godini zaposleno je 85 osoba na teret fondova EU
Na lokalnim izborima u lipnju 2013. Darko Puljašić (HDZ) izabran je na dužnost zamjenika gradonačelnika Požege, koju je obnašao bez zasnivanja radnoga odnosa. Za gradonačelnika je izabran na izborima 2017. osvojivši u drugom krugu 61,49 posto glasova. Okrenuo se povlačenju novca iz EU i borbi protiv iseljavanja.
Uspješnost rada jedinice lokalne samouprave mnogi procjenjuju po povlačenju sredstava iz fondova EU. Kakvi su rezultati ostvareni na tom polju?
Prije pet godina osnovali smo gradski Upravni odjel za europske integracije. Možemo reći da smo počeli od nule, s jednim zaposlenim, u Gradu koji do toga trenutka nije ni prepoznao mogućnosti koje nam je EU donio, a danas se možemo pohvaliti s više od 100 milijuna kuna ukupne vrijednosti odobrenih projekata. Grad Požega relativno kasno krenuo je u projekte EU i bilo je jako teško izboriti se u odnosu na gradove i općine u okruženju, koji su već daleko odmakli. Posebno sam ponosan što smo sve rezultate ostvarili sa samo nekoliko zaposlenika u odjelu te smo odradili projekte koji će još godinama biti osnova za budući razvoj grada.
Po struci ste pravnik, a u gradsku upravu došli ste kao ravnatelj Doma zdravlja Požeško-slavonske županije. Koliko vam je to iskustvo koristilo po preuzimanju ključeva grada?
Najviše mi je koristilo to što sam četiri godine bio zamjenik gradonačelnika. A što se tiče ravnateljstva, ja na ovaj posao gledam kao na čisto menadžerski. Dakle, Gradom kao i ustanovom Doma zdravlja upravljam kao da je tvrtka, pazeći pritom jednako na prihodovnu i rashodovnu stranu. Sebe gledam manje kao gradonačelnika, a više kao menadžera koji upravlja jednim vrlo bitnim subjektom. Znači, jako mi je pomoglo.
Što je konkretno učinjeno na planu poticanja poduzetništva?
Imamo program sufinanciranja otvaranja malih obrta. Isto tako, u Industrijskoj zoni imamo jako velike olakšice za otvaranje i za kupce zemljišta te infrastrukture koju gotovo besplatno dostavljamo do parcele koju kupite od Grada. Isto tako, putem Poduzetničkog inkubatora sufinancirat ćemo sve one projekte, sve ono što smijemo i što odobrava EU, to jest sufinancirat ćemo sve osim režijskih troškova, od edukacije, pomaganja i pisanja projekata do računovodstveno-financijske podrške. Gradnja Poduzetničkog inkubatora u punom je zamahu, a vrijednost radova čiji se završetak očekuje u proljeće je 18,6 milijuna kuna.
Koji su još najvažniji infrastrukturni projekti koje trenutačno provodite u Požegi?
Izdvojio bih 12 milijuna kuna vrijedan projekt dogradnje škole i školsko-sportske dvorane OŠ Dobriše Cesarića, koji je vrijedan 12 milijuna kuna. U prvoj fazi sagrađena je pomoćna dvorana sa svlačionicama, dok je u drugoj fazi predviđena izgradnja nove dvodijelne dvorane. U tijeku je i izgradnja reciklažnog dvorišta u Industrijskoj ulici, koji je vrijedan 5 milijuna kuna, a iz Kohezijskog fonda dodijeljena su nepovratna sredstva u iznosu od 4,2 milijuna. Svakako treba spomenuti i projekt aglomeracije vrijedan 217,5 milijuna kuna, koji sa 124,5 milijuna kuna sufinancira EU, te novi, više od 15 milijuna kuna vrijedan vrtić. Trenutačno je u provedbi 30-ak projekata financiranih iz fondova EU i drugih vanjskih izvora. Ukupno je putem projekata samo 2018. zaposleno 85 osoba na teret fondova EU.
Loša demografska slika jedan je od najvećih problema s kojima se suočavaju Požega i Slavonija općenito. Imate li barem približan podatak koliko se ljudi iselilo iz Požege u posljednjih pet godina i što poduzimate da se poveća natalitet te da se taj poražavajući trend iseljavanja zaustavi ili barem ublaži?
Iz Požege se iselilo oko 1100-1200 ljudi, prirodni priraštaj također je znatno manji i imamo nešto više umrlih nego rođenih. Ono što mi poduzimamo na tom planu je sufinanciranje dječjih vrtića, udžbenika, stipendija. Isto tako, smatramo da je otvaranje poduzetničke zone i davanje svih pogodnosti poduzetnicima za otvaranje radnih mjesta i zadržavanje postojećih zapravo najvažniji utjecaj na to da se demografska slika u što kraće vrijeme promijeni i da se zaustavi ovaj negativni odljev ljudi.
Je li to sve skupa dovoljno da ljudi ostanu?
Lokalna samouprava daje uistinu sve od sebe, kao i Vlada RH, ali ulaskom u EU mi smo bili apsolutno svjesni da će doći do određenog odljeva ljudi. Međutim, svjesni smo i toga da moramo poraditi na tome da Hrvatska bude zemlja u kojoj vrijedi živjeti i u koju se isplati vratiti. Prema pisanju nekih medija i svijesti koja sada prevladava među ljudima, ispada da Hrvatska nije zemlja koja ima budućnost. Dapače! Uvjeren sam da ima i mislim da svatko od nas mora sudjelovati u tome i pomoći da se u što kraće vrijeme promijeni ta percepcija. Mislim da se puno radi, da je ova Vlada puno napravila, a i mi, lokalne samouprave, uistinu puno radimo na tome te otvaramo puno novih mogućnosti. Ovdje je kvaliteta života sigurno veća i bolja nego na zapadu.
Što je Požegi trenutačno najpotrebnije i kakva su očekivanja od 2019.?
U 2019. očekujemo daljnju pomoć Vlade putem fiskalnog izravnavanja, koje nam uistinu mnogo pomaže u razvijanju onih projekata koje inače ne možemo sufinancirati iz nekih drugih izvora EU. Očekujem i nastavak poreznih rasterećenja, posebno poduzetnika, te daljnje ulaganje u privredu i industrijsku zonu i nova zapošljavanja. Nadam se da ćemo mi, jedinice lokalne samouprave koje smo u petom i šestom razredu razvoja, moći pristupati europskom novcu pod nešto povoljnijim uvjetima. Premalo je prostora za sve planove i projekte pa nam preostaje samo čekati i vidjeti kako Požega, mali, ali poviješću i kulturom bogat grad, svakim danom sve više napreduje.
