Grad u Saloni postavio nove smjerokaze – interpretacijske ploče, koji su i sami postali atrakcija
U Gradu najavljuju da će se ovakve oznake postupno uvoditi na sva atraktivna mjesta, a njihov izgled u skladu je s cjelovitim sustavom identitetskih naglasaka Solina
S početkom jeseni Grad Solin je, uz Malu Gospu kao Dan grada, u arheološki kompleks antičke i ranokršćanske Salone te ostatke starohrvatskog Solina uveo novi i posve originalan sustav smjerokaza i interpretacijskih ploča.
Atraktivni i suvremeni smjerokazi, kroz koje promatrač može vidjeti ilustraciju kako je ruševina koju promatra izgledala nekada, dostojni su drevne Salone i vrlo brzo su i sami postali svojevrsna turistička atrakcija. Prvi posjetitelji vrlo su se brzo naviknuli na njihov nesvakidašnji izgled i način korištenja. Štoviše, interpretacijske ploče i smjerokazi postaju zanimljivost oko koje se posjetitelji okupljaju i fotografiraju ih.
Ne sprečavaju pogled
Izrađeni su od debeloga kaljenoga stakla pa ničim ne sprečavaju pogled na ruševine i okoliš. U njih su sa stražnje strane urezani dvojezični opisi, a najatraktivnija je ilustracija ucrtana prema vjerodostojnim arheološko-arhitektonskim rekonstrukcijama objekta, gledana s posebno označene točke. Tako pred promatračem kameni ostaci dobivaju nekadašnji stvaran izgled. Staklo je, zbog načina na koji je obrađeno, iznimno trajno i lako se održava. Ovaj je materijal odabran i kao karakterističan za antički Rim, a Salona je, sa 60.000 stanovnika u vrijeme svod procvata kada je bila četvrti najveći i najvažniji grad u Carstvu, imala barem jednu radionicu za proizvodnju stakla. U Gradu Solinu najavljuju da će se ovakve oznake postupno uvoditi na sva atraktivna mjesta, a njihov izgled u skladu je s cjelovitim sustavom identitetskih naglasaka Solina.
Nova signalistika samo je najava snažne želje Grada Solina za većom participacijom u upravljanju antičkom Salonom. Zamjenik gradonačelnika Ivica Rakušić pojašnjava kako Salonom upravlja Arheološki muzej, a intencija Grada Solina jest kreirati novi model upravljanja u kojem bi Grad, zajedno s ARMUS-om i ostalim relevantnim dionicima, sinergijski djelovao s ciljem očuvanja lokaliteta, ali i radio na njegovoj boljoj turističkoj valorizaciji.
Lakše do novca iz EU
– U čestim smo razgovorima s Ministarstvom kulture i Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova Europske unije kako bi se ostvarilo da Salona postane strateški nacionalni projekt unutar Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. To je iznimno bitno jer bi tako omogućili direktno financiranje obnove i valorizacije Salone sredstvima fondova Europske unije, baš kao što je Vučedol na svoj valorizirani rad dobio gotovo 100 milijuna kuna bespovratnih sredstava – navodi Rakušić te ističe snažnu potporu obaju ministarstava i predsjednika Vlade Andreja Plenkovića da Salona zaista postane strateški nacionalni projekt, čime će se omogućiti direktno financiranje u novoj financijskoj perspektivi Europske unije 2021.-2027.
