Dobre vijesti za solinske privatne iznajmljivače! Usvoji li Gradsko vijeće prijedlog gradonačelnika Dalibora Ninčevića, visina paušalnog poreza neće se povećati, odnosno i dalje će iznositi 255 kuna po ležaju iako promjene Zakona o porezu na dohodak i stupanje na snagu Pravilnika o paušalnom oporezivanju iznajmljivača omogućavaju jedinicama lokalne samouprave znatno podizanje visine paušalnog poreza.
Jednako i za druga naselja
– Unatoč pravu Grada da odredi paušalni porez smještaja u turizmu, čak do 1500 kuna po smještajnoj jedinici, predložit ću Gradskom vijeću da se zadrži dosadašnja cijena od 255 kuna po krevetu, što je tek 17 posto od dopuštenog iznosa. Ujedno, predložit ću da se uz Solin u istu kategoriju uvrste Vranjic, Mravince i Kučine, što znači da će iznajmljivači u tim naseljima plaćati jednak iznos paušalnog poreza. Vjerujem da će Gradsko vijeće podržati moju preporuku te da ćemo u Solinu nastaviti s razvojem turizma i rastom broja privatnih iznajmljivača – izjavio je Ninčević i dodao kako je turizam za Solin iznimno važna gospodarska grana s rastućim trendovima.
Na području Grada Solina 2016. godine imali su 82 registrirana iznajmljivača, 2017. godine 126, a u 2018. godini taj broj se povećao na 182 registrirana iznajmljivača i ima tendenciju nastavka rasta. Raspolažu s ukupno 844 ležaja. Gledajući po naseljima, najveći broj ležajeva je u Solinu, 467, potom u Kučinama 190, Mravincima 96 i Vranjicu 91. Solin je u 2018. godini ostvario 7576 dolazaka gostiju i 43.521 noćenje. U protekloj godini Grad Solin u svom je proračunu uprihodio 322.465 kuna paušalnog poreza od iznajmljivanja u turizmu. Osim privatnog smještaja, Solin raspolaže i s dva hotela, hotelom President Solin s pet zvjezdica, čiji kapacitet je 160 ležajeva, u strogom centru grada uz Gospin otok i hotelom Salona palace s četiri zvjezdice, u kojem je 97 ležajeva, a nalazi se na samom ulazu u arheološki lokalitet Salona.
U Solinu se nalaze i dva hostela, hostel Jadro (96 ležajeva) i hostel Šakić (41 ležaj). Bogatu povijesnu baštinu, od Salone do današnjih dana, prirodne ljepote i izvrstan položaj komparativne su prednosti koje razvoju turizma u Solinu, koji je donedavno bio “crna rupa” na turističkoj karti, a danas je postao nezaobilazna destinacija, daju snažan vjetar u leđa. Gradonačelnik Ninčević kaže kako Grad nastoji svim privatnim iznajmljivačima dati dodatnu motivaciju kako bi zajednički postizali još bolje rezultate za što postoje ogromni potencijali.
Bogata povijesna baština
– Smjer razvoja turizma Solin je zacrtao u Strategiji razvoja turizma. Temeljem bogate kulturno-povijesne baštine, očuvanog prirodnog okružja i izvrsne prometne dostupnosti, temeljni turistički proizvodi Solina su kulturni, vjerski i sportski, odnosno avanturistički turizam – kaže Ninčević.
Što se tiče kulturnog turizma, naglasak je na bogatoj povijesnoj baštini: Salone, najvećeg arheološkog parka u Hrvatskoj, Šuplje crkve, Rižinice... Vjerski turizam razvijaju zahvaljujući Svetištu Gospe od Otoka, najstarijem marijanskom svetištu u Hrvata, koje je 1998. godine pohodio Sveti Otac Ivan Pavao II. Još jedan od ključnih turističkih proizvoda koji planiraju razvijati jest avanturizam, što obuhvaća uređenje staza za trčanje, planinarenje, hodanje te biciklističkih staza, s čim se već započelo. Osim ulaganja u komunalnu infrastrukturu radi podizanja kvalitete života i domaćih i gostiju, Grad Solin kroz razne projekte EU ulaže napore u očuvanje i prezentaciju svoje bogate baštine. Među njima su projekt Rijeka Jadro izvor života, Connecting separated projekt povezivanja rimske ceste od Salone do Narone, projekt Ritour, gradova na rijekama te brojni drugi.