O novim sadnicama odlučuje struka, a odabir ovisi i o tome u kojem se dijelu grada sadi
Grad Karlovac, grad u parku, svoje zelene površine štiti nizom strateških dokumenata te vodi brigu o svakom pojedinom stablu
Karlovac često zovu i grad u parku, a po svojim je perivojima i drvoredima nadaleko poznat. Karlovac svoje zelene površine njeguje i štiti brojnim strateškim dokumentima; od Strategije grada, preko Prostornog plana uređenja, pa do hortikulturnih elaborata za, primjerice, Zvijezdu, Primorsku ulicu,ŠRC Rakovac ili Studije zaštite i revitalizacije krajobrazne cjeline Stari grad Dubovac.
Posebna pozornost vodi se o zaštićenim područjima kakav je Vrbanićev perivoj ili o stablima u Marmontovoj aleji, a pomno se prati i zdravstveno stanje kod stabala koja su već prije označena kao potencijalno opasna na Šetalištu dr. F. Tuđmana.
Zaštita pri gradnji
U Karlovcu se velika pozornost poklanja svakom stablu, ni jedno se ne ruši ako svojim zdravstvenim stanjem ne predstavlja ugrozu za građane i imovinu. I Odlukom o komunalnom redu određeno je da se sva uklonjena stabla moraju nadomjestiti novima kako bi se očuvao postojeći fond stabala, a pri izvođenju građevinskih radova potrebno je očuvati postojeća stabla i pravilno ih zaštititi.
Uz Javnu ustanovu Natura viva, koja se brine o spomenicima parkovne arhitekture, i tvrtku Zelenilo, koja se brine o javnim zelenim površinama, osnovana je i Komisija za zaštitu i uređenje zelenih površina Grada Karlovca koja rješava zahtjeve građana za uklanjanje i orezivanje stabala – Stabla u gradu nisu tu samo radi svoje ljepote, važna su i jer pozitivno utječu na kvalitetu zraka, smanjuju temperaturu i buku u gradu, stanište su brojnih životinjskih organizama i slično. No, kao i drugi živi organizmi i stabla reagiraju na promjene u svom životnom prostoru, a u gradu su osnovni uvjeti života uvelike promijenjeni, odnosno to im nisu prirodna staništa, već stvorena. Stoga stablima u gradu treba posvetiti veću pažnju, naročito vodeći brigu o nužnosti zamjene već starih, bolesnih i opasnih stabala – kažu u Gradu. U gradu se sade različite vrste stabala ovisno o mjestu sadnje, ali vodeći pri tome brigu i da su određene vrste posebno atraktivne u pojedina godišnja doba. Tako je npr. japanska trešnja koja prekrasno cvate u proljeće posađena u Ulici dr. Ante Starčevića, brojne su magnolije na javnim površinama i u privatnim vrtovima, prekrasni sorbusi su ispred zgrade takozvane ‘Pisanice’, likvidambar je zanimljiv ujesen kada ima crvenu krošnju, a smreke su posađene u novijim dijelovima grada kako bi za vrijeme blagdana bile okićene.
Osobita se briga posvećuje starim stablima, jer svako od tih starih stabala ima veliku razgranatu krošnju koja daje hlad i pročišćava veću količinu zraka od tek posađenog mladog stabla.
Evidencija javnih površina
– U gradu je velik broj stabala koja su u fazi fiziološke zrelosti ili već u fazi odumiranja. Stara stabla obilaze se nekoliko puta godišnje kako bi se uočile eventualne promjene na njima. Tužna bukva u Reinerovu parku, ispred Glazbene škole, koja se nagnula i poduprta je još 2013. godine, i danas krasi ovaj park. I to je još jedan od razloga zašto je teško ukloniti neko stablo, ali moramo pritom voditi brigu i o mjestu gdje se stablo nalazi. Ako se staro i bolesno stablo nalazi u blizini dječjih igrališta, sportskih terena ili prometnice, zbog opasnosti od mogućeg ozljeđivanja većeg broja ljudi treba ga ukloniti. Svjedoci smo sve jačih vjetrova i brojni građani javljaju nam se jer se boje za sebe i svoju imovinu i traže da se visoka stabla pokraj njihovih stambenih objekata uklone.
Zdrava stabla, iako visoka, ne predstavljaju opasnost, ali zbog specifičnih gradskih uvjeta u kojima rastu teško je sa sigurnošću utvrditi hoće li se neko stablo srušiti ili ne – poručuju iz tvrtke Zelenilo koja već neko vrijeme nadograđuje svoj katastar zelenih površina. U njemu su evidentirane sve javne zelene površine; evidentiraju se stabla, grmlje, živice, cvjetnjaci, ružičnjaci, pješčane staze kroz parkove, urbana oprema, dječja igrališta. Intenzivno se radi na unošenju svih tih podataka u katastar zelenih površina. Do sada je evidentirano oko 10.000 stabala na području grada Karlovca.
Tamo gdje se neko stablo mora ukloniti, sadi se novo. O vrsti novog stabla odlučuju stručnjaci, a po podacima Zelenila, prošle su godine na području grada zasađena 144 nova stabla te još 147 stabala u poslovnoj zoni Mekušje. U 2019. godini, pak, zasađena su 242 stabla, godinu prije 95, u 2017. je posađeno 119, 2016. godine 210, 2015. godine 162, dok je 2014. godine posađeno čak 200 novih stabala.
