RAZGOVOR S GRADONAČELNIKOM VUKOVARA
Od dana otvaranja Vodotornja Vukovar više nije isti grad. Dobili smo jedinstven i prepoznatljiv turistički sadržaj koji je donio i gotovo 30 radnih mjesta – kaže Penava
Godina na izmaku uvijek je prilika za sumiranje i analizu svega učinjenoga u prethodnih 365 dana, ali i za prezentaciju planova za nastupajuću godinu. Upravo o učinjenome tijekom 2020. godine razgovarali smo s gradonačelnikom Vukovara Ivanom Penavom.
Kako biste ocijenili 2020. godinu?
Bila je to jedna specifična i izazovna godina koja je unatoč svim problemima donijela i niz dobrih rezultata što dokazuje da donosimo prave odluke i mjere i da su financije Grada stabilne. Poznato je da je 2019. godina u Vukovaru bila obilježena višestrukim rekordima u gospodarstvu i turizmu da bi nam početak 2020. godine donio pandemiju koronavirusa koja se odrazila na sve djelatnosti. Posebno se to odrazilo na turizam koji je kao gospodarska djelatnost teško pogođen. Tijekom 2019. imali smo rast u turizmu koji se mjerio s porastom od 57 posto da bi 2020. godinu, zbog pandemije koronavirusa, u prvih 11 mjeseci ostvarili u dolascima 37 posto, a u noćenjima 34 posto u odnosu na 2019. godinu. Imali smo i manje koncerata i manifestacija u odnosu na 2019. godinu, ali zato bilježimo i pozitivne brojke u gospodarstvu.
Kako Vukovar stoji kada je riječ o gospodarstvu?
Već na početku godine bilježili smo rekordan broj zaposlenih koji je ipak nešto pao s epidemijom. Međutim, prošlu godinu unatoč svim problemima završavamo iznad svih očekivanja. Prema službenim podacima, krajem studenog u Vukovaru je bilo zaposleno 10.323 ljudi, što je 332 ljudi više u odnosu na prosinac 2019. godine i to unatoč krizi, problemima i negativnim trendovima koji su obilježili godinu. U ovoj godini u Vukovaru su otvorena 32 nova obrta ili trgovačka društva. Turizam je jedna od najviše pogođenih grana pandemijom koronavirusa, ali usprkos tomu u 2020. u Vukovaru je otvoreno 7 novih objekata tako da trenutačno u gradu imamo 44 turističko-smještajna kapaciteta s ukupno 1018 ležajeva. Ovakav pozitivan rezultat odraz je dugogodišnjeg ulaganja u vukovarsko gospodarstvo i preusmjeravanja milijuna kuna prema vukovarskim poduzetnicima.
Kako je došlo do takvih rezultata u godini kakva je za nama?
Od prvoga dana smo gospodarstvo stavljali na prvo mjesto, a pri tome smo i cijelo vrijeme poticali naše gospodarstvenike i pomagali im na razne načine. U prilog tome govore i različite gospodarske analize koje su dokazale kako je Vukovar, prema izdvajanjima za gospodarstvo, u samome vrhu jedinica lokalne samouprave. Poznato je kako smo tijekom 2018. godine plasirali rekordnih 13 milijuna kuna izravno u gospodarstvo s tim da ni ove godine nismo daleko od te brojke. Ako se zbroje sva ulaganja, kroz različite mjere poticanja poduzetništva i razvoj gospodarske infrastrukture koje smo donijeli, dolazimo do brojke od gotovo 10 milijuna kuna usmjerenih u razvoj gospodarske djelatnosti. Donijeli smo i Program bespovratnih potpora u poljoprivredi na području grada Vukovara za 2020. za što je osigurano 800.000 kuna. Sve to prepoznali su i gospodarstvenici. S početkom epidemije koronavirusa ubrzo smo donijeli niz mjera koje su za cilj imale pomoći gospodarstvenicima da lakše prebrode teškoće u kojima su se našli. Isto tako kvalitetno smo reagirali i s epidemijom koronavirusa te smo osmislili niz mjera, a sve s osnovnim ciljem pomoći gospodarstvenicima.
Krajem prošle godine otvoren je i Vukovarski vodotoranj – simbol hrvatskog zajedništva?
Od dana njegova otvaranja Vukovar više nije isti grad. Dobili smo jedinstven i prepoznatljiv turistički sadržaj koji je donio i gotovo 30 radnih mjesta, a za koji vlada veliki interes. Koliko je on značajan, govori i to da je njegovoj okolici otvoreno već više obrta jer su građani prepoznali što sve on donosi. Kroz priču vukovarskog Vodotornja svi smo pokazali zajedništvo i nadišli različitosti koje imamo u mišljenjima te smatram kako je upravo to glavna poruka ovoga objekta iz koje trebamo crpiti inspiraciju za sve buduće pothvate. U dva mjeseca, otkako je otvoren, ostvario je iznimne financijske rezultate i posjećenost iznad očekivanja.
Vukovar je i dalje grad u kojem se puno gradi?
Vukovar je i dalje veliko gradilište i radi se na sve strane. Uređuje se korito rijeke Vuke, asfaltiraju ceste, uređuju parkovi, ali ipak bih istaknuo neke od najznačajnijih kapitalnih projekata. To su prije svih zgrada Radničkog doma u gradskoj četvrti Borovo naselje, u čiju obnovu će biti uloženo 60 milijuna kuna, a u koju će po završetku obnove biti smješteno vukovarsko Veleučilište Lavoslav Ružička. Gradi se i uređuje Gradski stadion u Vukovaru, a uskoro bi trebala početi i izgradnja nove Ekonomske škole vrijedna 100 milijuna kuna. Slijedi i uređenje Park-šume Adica koju ćemo ispuniti različitim sadržajima.
Koliku ulogu u svemu tome imaju i sredstva EU?
Tu veliku ulogu ima Razvojna agencija Vukovar koja je uključena u sve projekte europskih fondova vezanih za Vukovar. VURA provodi 40 projekata vrijednosti veće od 50 milijuna kuna. Kroz te projekte u posljednje dvije godine zaposleno je više 200 ljudi, dok su vanjski stručnjaci kroz ove projekte naplatili svoje usluge više od osam milijuna kuna. Pri tome su za sve ono što je moglo ugovarani stručnjaci iz Vukovara. Za potrebe projekta korištene su vukovarske tiskare, dok je catering ugovaran kod vukovarskih ugostitelja. Oko 300 različitih gospodarskih subjekata sudjeluje u projektima. U protekle je dvije godine u odjelu za poduzetništvo pripremljeno 130 projekata u vrijednosti od oko 20 milijuna kuna. Osim već spomenutih 40 projekata u vrijednosti od 50 milijuna kuna koje trenutačno provodimo, zasebno prate provedbu intervencijskog plana koji sam nosi 21 projekt i vrijednosti je veće od 200 milijuna kuna.
Koliko Grad izdvaja za socijalna davanja?
Vukovar je niz godina poznat kao grad koji izdvaja velika sredstva za socijalna davanja i tako ćemo nastaviti i dalje. Osiguravamo stipendije za naše redovite studente kao i srednjoškolce iz deficitarnih zanimanja, a tu su i besplatne bilježnice, preobuka za osnovce, sufinanciramo prehranu u produženom boravku, osiguravamo asistente u nastavi, isplaćujemo božićnice umirovljenicima, pomažemo socijalno ugrožene, pučku kuhinju… Tijekom iduće godine za 100 posto bit će povećane jednokratne naknade za djecu. Jedinstveni smo i po našoj pronatalitetnoj mjeri kojom obiteljima s troje i više djece do 16 godina sufinanciramo troškove stanovanja. U posljednje dvije godine dodijelili smo i 41 kadrovski stan. Vukovar je jedan od rijetkih gradova u Hrvatskoj koji gotovo uopće nema neupisane djece u dječje vrtiće pri čemu se cijena boravka djece u vrtićima za roditelje nije mijenjala godinama, dok su izdvajanja Grada iz godine u godinu sve veća.
