S osječko-baranjskim županom Ivanom Anušićem razgovarali smo o velikim projektima koji su iza njega i županije te onima koji slijede.
S tri važan priznanja u rukama završili ste 2018. godine. Po čemu je ova županija bolja od ostalih?
– Izuzetno mi je drago što se pozitivni pomaci u našoj županiji već vide. Proteklih godinu i pol intenzivno smo radili na nizu kapitalnih projekata čija priprema iziskuje višemjesečni rad stručnih službi i krajem godine došli smo do faze realizacije. Nagrada koju smo dobili prvi je put dodijeljena u Hrvatskoj u sklopu kampanje "Obnovimo Hrvatsku", a Osječko-baranjska županija dobitnica je "Godišnje nagrade za zelenu gradnju i održivi razvoj". Najuspješnija smo županija i u programu "Zaželi", sa 170 milijuna kuna zaposlit ćemo više od 1000 žena koje će skrbiti o 4700 kućanstava. Najviše sredstava povukli smo i kroz projekte energetske obnove pa tako obnavljamo 54 objekta škola, domova zdravlja, bolnica, domova za stare i nemoćne.
"Zakotrljao" se projekt Regionalnog distribucijskog centra za voće i povrće. Što će njegova gradnja značiti za razvoj poljoprivrede?
– Regionalni distribucijski centar za voće i povrće za cilj će imati povezivanje proizvođača voća i povrća radi jačanja konkurentnosti, omogućit će im skladištenje robe te organiziran i siguran plasman na tržište, a time će ujedno poljoprivredne proizvođače potaknuti i na povećanje njihove proizvodnje. Krajem 2018. smo potpisali ugovor o izradi projektne dokumentacije, planiramo ukupni skladišni prostor za oko 3000 tona voća s mogućnošću proširenja za još 1500 tona, tunel za brzo smrzavanje, liniju za proizvodnju soka, sušaru, pakirnicu, laboratorij za kontrolu kvalitete kao i tehnološki inkubator za preradu voća i povrća. Od iznimne je važnosti udruživanje naših proizvođača zbog konkurentnosti na tržištu i zato je ovaj objekt, o kojem smo slušali godinama, jedna od kapitalnih investicija županije.
Počinje uskoro i gradnja Prve gimnazije...
– Tako je, prije nekoliko smo dana potpisali Ugovor o izradi projektne dokumentacije. Prve učenike u gimnaziji očekujemo za dvije do tri godine. Nova će zgrada gimnazije, osim moderno uređenih predavaonica, kabineta i učionica, imati i trodijelnu dvoranu, kao i partersko uređenje sa sportskim terenima.
Prošla je prva godina Vašeg projekta besplatne prehrane u osnovnim školama. Kako ste njime zadovoljni?
– Prvi ciljevi ovog velikog projekta su ostvareni u potpunosti, a to je da svi osnovnoškolci u našoj županiji bez obzira na to je li Županija osnivač škola ili ne, imaju besplatan školski obrok, pa možemo reći da smo zadovoljni. Krenuli smo i u provedbu drugih faza koje se odnose na pripremu kuhanog obroka u školama, prošle smo godine intenzivno radili na opremanju školskih kuhinja kako bi kuharice mogle pripremati topli obrok koji su učenici odlično prihvatili. Proveli smo i anketiranje naših proizvođača kako bismo utvrdili količine hrane koja bi dolazila sa slavonskih i baranjskih polja ravno u školske kuhinje. Na količinama namirnica još moramo raditi kako bismo osigurali dovoljno da u idućim fazama ”Školskog obroka za sve” svi učenici jedu isključivo hranu pripremljenu od domaćih i ekološki uzgojenih namirnica. Riječ je o projektu koji na godišnjoj razini vrijedi 19 milijuna kuna, što je znatna financijska injekcija koju bismo na taj način vratili našim OPG-ovima od kojih ćemo kupovati hranu.
Pet slavonskih županija potpisalo je sporazum o zajedničkom nastupu u pripremi i provedbi razvojnih projekata. Što očekujete od te suradnje?
– Dogovorili smo suradnju u pripremi, provedbi i zastupanju razvojnih projekata, a osobito onih usmjerenih prema državnim, europskim i ostalim izvorima financiranja. U planu nam je vrlo brzo zajednički koristiti ured Osječko-baranjske županije u Bruxellesu kako bismo kao jedna regija nastupali prema europskim institucijama. OBŽ je najveća na istoku Hrvatske i prirodno je da bude lider razvoja i napretka ovog dijela zemlje, a samo zajedničkim djelovanjem svih pet županija možemo ozbiljno osmisliti i realizirati strateške projekte koji će nam donijeti boljitak.
Dani hrvatskog turizma u listopadu trebali bi biti u Osijeku, ujedno prvi put na kontinentu. Koliko je to važno za razvoj turizma u Slavoniji i Baranji?
– U ovom trenutku možda je i jedna od najvažnijih manifestacija za Slavoniju, Baranju i Srijem jer sam siguran da će donijeti prekretnicu u percepciji naše regije kao kontinentalne turističke destinacije. Posljednjih godinu dana sustavno radimo na razvoju turističkih potencijala koji su zaista nepresušni, od prirodnih ljepota, kulturne i sakralne baštine, Dunava i Drave, Kopačkog rita i naravno neizostavne gastronomije i vrhunskih vina. Kada izuzmete more, nema tog vida turizma kao ni afiniteta turista koje mi ne možemo ponuditi i zadovoljiti. Naša je prednost upravo u tome što možemo razvijati turizam 365 dana u godini i upravo ćemo na Danima hrvatskog turizma u Slavoniji pokazati svu raskoš naše turističke ponude.
U planu je i Gospodarski centar, u suradnji s Gradom Osijekom. O čemu je točno riječ?
– Osijek je grad koji zaslužuje adekvatniji sajamski prostor od onoga koji ima. Ideja je nastala zaista iz potrebe i u planu je izgradnja polivalentnog centra s 5000 metara četvornih zatvorenog i 45.000 "kvadrata" vanjskog izložbeno-prodajnog prostora, s kongresnim centrom, ugostiteljskim sadržajima, poslovnim prostorima za male i srednje poduzetnike te za poduzetničke potporne institucije. To je zapravo još jedan regionalni projekt kojim namjeravamo obuhvatiti sve slavonske županije.
Najavljena je i gradnja nove zgrade KBC-a Osijek. Kada se može očekivati početak tog projekta?
– Na nedavnoj sjednici Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem ministrica Žalac najavila je kako je osigurano 30 milijuna kuna za izradu projektne dokumentacije, ministar Kujundžić najavio je iz Ministarstva zdravstva osigurati još pet milijuna kuna i time smo osigurali sva potrebna sredstva. Iako se o tome govori već godinama, posljednjih smo godinu dana intenzivno lobirali za ovaj strateški projekt koji je bitan i koji će se realizirati Projektom SBS. Osigurali smo i lokaciju za novi KBC koja će biti puno pristupačnija pacijentima iz cijele istočne Hrvatske.