Razgovor sa županom Božom Galićem
Na području VSŽ-a do sada je ugovoreno ili su u provedbi projekti vrijedni oko tri milijarde kuna, a od toga su bespovratna sredstva oko 2,3 milijarde kuna
Vukovarsko-srijemska županija 9. studenoga obilježava 25 godina osnutka što se slavi i kao Dan županije. Tim povodom o stanju u županiji, gospodarstvu i planovima razgovarali smo sa županom Božom Galićem.
Kakvo je stanje u gospodarstvu u županiji?
Pokazatelji nam govore da je u rujnu bilo 7165 nezaposlenih, što je smanjenje od 4,5% u odnosu na kolovoz te smanjenje od 28,9% u odnosu na rujan 2017. Ukupne investicije lani na području županije iznosile su 378 milijuna kuna. To je povećanje od 13,24% u odnosu na 2016. Najveće povećanje u investicijama ostvareno je u prerađivačkoj industriji, i to za više od 200% u odnosu na 2016. Usporedimo li ovu i prošlu godinu vidimo da u posljednjih godinu dana postoji pomak. Na području županije porastao je broj poduzetnika, smanjen je broj nezaposlenih te je povećan bruto prihod svih poslovnih subjekata u odnosu na prošlu godinu. Nažalost, to još ne osjete građani, ali svi parametri govore da ima više ulaganja, veći su prihodi poduzeća, više se obiteljskih poljoprivrednih domaćinstava i obrta aktiviralo. Najveći je problem iseljavanje mladih obitelji i mi kao županija intenzivno radimo na projektima kako bi se to zaustavilo te stvorile osnovne pretpostavke za dodatne investicije na području županije.
Koje su glavne smjernice strategije županije do 2020. godine?
Jedna smo od rijetkih županija koja je usvojila razvojnu strategiju. Ona je usmjerena na korištenje europskih projekata, kao i dosad, te definira naše pravce razvoja do 2020. godine. Usmjerena je prije svega na poljoprivredu kao našu glavnu granu, drvnu industriju, turizam i obnovljive izvore energije iz dijela poljoprivrede, iz šumskog sektora, a isto tako i iz solarne energije, tople vode i vjetra. Smjernice razvoja poljoprivredne proizvodnje koje su uvrštene u strategiju razvoja odnose se na udruživanje poljoprivrednika, poticanje navodnjavanja proizvodnih površina, izgradnju agrologistike i kapaciteta za kontrolu ponude, poticanje promjene strukture proizvodnje, poticanje uvođenja oznaka kvalitete proizvoda, iniciranje promjene zemljišne politike, iniciranje promjene porezne politike prema OPG-ovima te poticanje kratkih lanaca opskrbe.
Tko su osnivači Agroklastera koji je utemeljen u siječnju i je li zaživio u punom smislu?
Osnivači klastera su županija, općine Cerna, Vrbanja, Drenovci, Stari Jankovci i Lovas, Poljoprivredni fakultet Sveučilišta u Osijeku te Zadruga za proizvodnju voća i povrća “Vinkovačka šparoga”. Svakog dana sve više proizvođača udružuje se u klaster jer jedino se na taj način može konkurirati na domaćem i stranom tržištu. Dakle, 3K jednako je kvaliteta, količina i kontinuitet proizvodnje, to je ono što želimo postići. Osim županije, proizvođača te lokalne zajednice uključen je i Poljoprivredni fakultet iz Osijeka tako da smo u klaster spojili proizvođače, znanje, lokalnu i regionalnu samoupravu. Izgradnjom infrastrukture želimo stvoriti bolje uvjete proizvođačima, tu prije svega mislim na navodnjavanje, ali i na objekte, tj centre s hladnjačama, sortirnicama, pakirnicama itd. Tu su se vrlo uspješnima pokazale neke udruge kao što su proizvođači šparoga, meda, bijelog luka, svinjogojci... Razgovaramo sa svim županijama o suradnji, posebno jadranskim, veleprodajnim kućama te hotelima o plasiranju proizvoda i već sada ima uspjeha.
Koji su projekti županijske Razvojne agencije?
Na području VSŽ-a do sada je ugovoreno ili su u provedbi projekti vrijedni gotovo tri milijarde kuna, a od toga su ugovorena bespovratna sredstva oko 2,3 milijarde kuna. Potpisan je razvojni sporazum kojim se osiguravaju sredstva za provedbu 29 strateških razvojnih projekata za pet slavonskih županija. Na sjednici Savjeta za Slavoniju u Belom Manastiru potpisani su ugovori za dva projekta vrijedna 55 milijuna kuna. To su Agrotehnološki centar za skladištenje i doradu povrtlarskih i voćarskih kultura Cerna i Drvno-tehnološki centar – Slavonski hrast Gradište.
Koji su državni strateški projekti koji će doprinijeti razvoju istoka Hrvatske?
Na prethodnim sjednicama Savjeta bilo je govora o državnim strateškim projektima koji su izuzetno značajni za razvoj istoka Hrvatske, a to su: koridor Vc, Srijemska granična transverzala, zatim Zračna luka Osijek, željeznička pruga Vinkovci – Zagreb kao dio koridora X te iskorištavanje potencijala rijeka Dunava i Save i gradnja plovnih putova i kanala. Očekujemo od Vlade da se navedeni projekti i realiziraju radi razvoja ovog kraja i ostanka ljudi na ovom području. Potrebno je i kroz porezna i druga rasterećenja te uz potpore zapošljavanju pomoći razvoju ovog kraja.
Dokle se došlo s Deklaracijom o raspolaganju šumskim resursima koju je donijela Županijska skupština?
Deklaracija je donesena kako bi doprinijela opstanku drvoprerađivača, budući da se ne raspolaže dovoljnim količinama sirovine za preradu, a time i očuvanju postojećih radnih mjesta, kao i politika prodaje drvne mase jer je prioritet da se drvo kao sirovina prerađuje tamo gdje se i posiječe, a izvezu se gotovi proizvodi.
