Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
Nacrti konačnih prijedloga Zakona o otocima, Zakona o potpomognutim područjima te Zakona o brdsko-planinskim područjima su, nakon jednoglasnog usvajanja, upućeni u saborsku proceduru
Ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac je u četvrtak 26. srpnja na sjednici Vlade predstavila nacrte konačnih prijedloga Zakona o otocima, Zakona o potpomognutim područjima te Zakona o brdsko-planinskim područjima, koji su nakon jednoglasnog usvajanja upućeni u saborsku proceduru. Novim zakonima poticat će se ravnomjeran regionalni razvoj svih krajeva, vodeći računa o specifičnostima svakog područja kako bi se osigurao oporavak i razvoj svih gospodarskih potencijala, prenijeli su na Hrvatskoj zajednici županija.
Tijekom 2017. i 2018. godine u regionalni je razvoj uloženo ukupno 833,5 milijuna kuna, a novim Zakonima u Fondu za regionalni razvoj za 2019. godinu osigurano je dodatnih 434 milijuna kuna čime će ova Vlada u samo tri godine uložiti ukupno 1,3 milijarde kuna u ravnomjeran regionalni razvoj Hrvatske što je 6 puta više nego tijekom četverogodišnjeg razdoblja od 2012.-2015. godine kada je ukupno uloženo svega 207 milijuna kuna.
- Ostvareni rezultati protekle dvije godine i gotovo 900 milijuna kuna usmjerenih za regionalni razvoj, govore dovoljno o ciljevima i odnosu ove Vlade prema regionalnoj i lokalnoj razini. Jedini način na koji možemo postići rast i ravnomjeran razvoj je suradnja na svim razinama i osluškivanje potreba naših građana, a upravo su zakoni koje smo donijeli na sjednici rezultat tog partnerskog odnosa - naglasila je ministrica Žalac prilikom predstavljanja prijedloga zakona.
Potpomognuta područja napokon će imati vlastiti zakon kojim će biti definirane mjere za njihov razvoj i to u vrijednosti 85 milijuna kuna u 2019. godini, dok je u 2018. uloženo 50 milijuna kuna, a u 2017. 12,7 milijuna kuna iz državnog proračuna. Zakonom se propisuje uvođenje Programa održivog društvenog i gospodarskog razvoja potpomognutih područja i Fonda za potpomognuta područja, posebnih kriterija odabira projekata te održive proizvodnje i potrošnje kroz poticanje korištenja zelenih i održivih mjerila u postupku javne nabave.
Novim Zakonom o potpomognutim područjima, predviđena je, među ostalim, i mjera stambenog zbrinjavanja u svrhu razvoja potpomognutih područja, a Zakonom o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima uredit će se stambeno zbrinjavanje na tim područjima kao i na bivšim područjima od posebne državne skrbi.
- Područje nadležnosti stambenog zbrinjavanja proširuje se za dodatnu 151 jedinicu lokalne samouprave, odnosno Zakon će se provoditi na području 336 jedinica lokalne samouprave što predstavlja povećanje veće od 80% - rekao je Nikola Mažar državni tajnik Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje.
Razvoj otoka predviđen novim Zakonom o otocima participira u proračunu Ministarstva s ukupno 94 milijuna kuna, dok je 2017. bilo osigurano 23,5 milijuna kuna te 2018. godine 30 milijuna kuna iz državnog proračuna. Ključne odredbe Nacrta prijedloga Zakona o otocima su novi modeli razvrstavanja otoka, novi pristup razvijenosti/nerazvijenosti otoka i strateškom planiranju razvoja otoka, zatim održivi razvoj otoka u kontekstu koncepta „pametnih otoka”, mehanizam otočnog razvojnog sporazuma i proširivanje uporabne funkcije Otočne iskaznice.
Za razvoj brdsko planinskih područja po novom Zakonu u proračunu Ministarstva bit će izdvojeno 20 milijuna kuna dok je u 2018. vrijednost ulaganja bila na razini milijun kuna, a u prethodnim godinama razvoj brdsko-planinskih područja nije uopće bio financiran sredstvima državnog proračuna već isključivo izdvajanjem 10% poreza na dohodak na području pojedine jedinice lokalne samouprave.
Ono što se uvodi novim Zakonom su Program za razvoj brdsko-planinskih područja i Fond za razvoj brdsko-planinskih područja, razvoj „Hrvatskog gorskog proizvoda“ po uzoru na koncept „Hrvatskog otočnog proizvoda“, zatim uvođenje posebnih kriterija odabira projekata te poticanje održive proizvodnje i potrošnje kroz korištenje zelenih i održivih mjerila u postupku javne nabave.
